ATRIJ HOTELA DUBROVNIK

Novo ruho atrija kultnog hotela u Zagrebu

Arhitektica Violeta Beljić Kušić potpisuje projekt makeovera prostora na drugoj etaži koji je dugo bio bez namjene, opreme i identiteta. Tapecirani namještaj i tepisi unijeli su mekoću, a boje su svedene na minimum, tj. prevladavaju tzv. ne-boje. Idemo tamo!

PROFIL

IME: Atrij hotela Dubrovnik

LOKACIJA: Zagreb

PROJEKT: arhitektica Violeta Beljić Kušić

Sve je krenulo neočekivanim pozivom. Naime, menadžment hotela pozvao me na osnovi mojih referenci u projektiranju te referenci moje tvrtke za opremanje. Nikad prije nismo surađivali. U neformalnom natječaju sudjelovalo je nekoliko tvrtki, a moj je projekt odnio pobjedu - ponosno priča arhitektica Violeta Beljić Kušić, glavna i odgovorna za projekt obnove atrija jednog od najpoznatijih zagrebačkih hotela Dubrovnik.

- Na prvom razgledavanju zatekla sam fantastičan, svijetao i obnovljen prostor, ali potpuno prazan. Bez namjene, opreme i identiteta - prisjeća se i dodaje kako je odmah zapazila da je riječ o velikom atriju hotela na drugoj etaži, na koji gledaju galerije svih gornjih katova. Cijelom tom frontom prostire se ostakljena fasada u industrijskom stilu, koja daje prirodnu dnevnu svjetlost, iako gleda na dvorišni prostor omeđen zgradama.

- Ono što definitivno oduzima dah je pogled u visinu, koji se prostire kroz brojne etaže hotela, ali jednako tako je impresivno gledati prema atriju s jedne od gornjih galerija. Nasuprot vanjskom staklu prodire vertikala s liftovima, također ostakljena, što sugerira svojevrsnu ravnotežu. Bočne stranice su ulazi u konferencijske dvorane i spavaće sobe, koji dodaju izvjestan ritam prostoru - priča. Prilikom poziva za prijedlog rješenja uređenja atrija, ističe, nije postojala jasna vizija o funkciji prostora.

- Imperativ je bila tišina, zbog doticanja atrija sa sobama. Prostor je poprilično velik i svako postavljanje većih sjedećih garnitura isprovociralo bi i veća okupljanja ljudi, a samim time i buku. No, kako osmisliti poprilično velik prostor koji će biti susretljiv gostu, a neće inicirati bučna okupljanja? Razmišljajući, došla sam na ideju stvoriti prostor za tihi rad: čitanje knjiga i časopisa, odmor ili čekanje, rad na kompjutoru, inicijalni susret nakon kojeg se odlazi u kafić ili restoran.

Kako je prostor formacijom postavljanja parketa podijeljen na tri kvadratične zone, dvije sam namijenila za zonu dnevnog boravka u koje sam smjestila dvosjed, fotelje, radni stol, klub-stoliće, konzole, police i zanimljive lampe radi olakšanog čitanja, ali i dodatne dinamike, s obzirom na to da je prostor izuzetno visok i naprosto 'proguta' sve. U središnji prostor instalirala sam dvije XXL tegle s fikusima visine četiri metra, koji uvlače vanjski prostor u interijer i simuliraju relaksirajući doživljaj gradskog parka - objašnjava arhitektica Violeta Beljić Kušić.

Dodaje da je najveći izazov bio uklopiti se u arhitekturu objekta 80-ih godina prošlog stoljeća. Naime, atrij je smješten u noviji dio objekta koji je projektirao prof. Nikola Filipović. - Glorifikaciji i respektu cijelog prostora dodatno je pridonijela činjenica da je prof. Filipović bio moj mentor na Arhitektonskom fakultetu. Dakle, stvorena je intenzivna emocija, ali i bojazan hoću li opravdati zadatak i pravilno se interpolirati u djelo našeg arhitektonskog velikana. Međutim, sve te emocije kvalitetno su me usmjerile - kaže arhitektica. Okidač najboljim idejama i inspiracija za uređenje bila joj je ograda galerije. Toliko tipična za to razdoblje, prelijepa i danas.

- Promatranjem detalja ograde rodila se ideja o metalnom namještaju koji bi bio premosnica iz prošlosti u budućnost i ne bi bio usiljen ni u jedno doba. Tapecirani namještaj i tepisi unijeli su mekoću, a rasvjetna tijela skladno su se nadovezala na razdoblje 80-ih. Boje su svedene na minimum, prevladavaju ne-boje, tako da je akcent zelenila još veći. Moglo bi se reći da je prostor, konzekventno ublaženoj eklektičnosti, njujorškog stila, kojemu na neki način tendira i arhitektura nadogradnje objekta u bazičnim karakteristikama - zaključuje Violeta Beljić Kušić.

Foto: Neja Markičević/Hanza Media

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2024 21:37