Danas vam predstavljamo novi projekt ljubljanskog arhitektonskog studija OFIS Arhitekti – Kuću pod topolama, rekonstrukciju i dogradnju klasično dizajnirane kuće u naselju Murgle u Ljubljani.
Naselje Murgle (1965.) jedno je od najvažnijih slovenskih modernističkih stambenih eksperimenata: niskotehnološko, ekološki promišljeno i oblikovano prema skandinavskim principima koje su arhitekti Ivan i Marta Ivanšek donijeli iz Švedske.
Ključno pitanje danas glasi: kako ove samostalno građene drvene kuće obnoviti bez gubitka njihova prepoznatljivog identiteta – DNK-a koji Murglama daje kulturnu i ambijentalnu vrijednost? Ovaj projekt zamišljen je kao prototip budućih obnova unutar naselja – poboljšanje performansi uz poštivanje povijesne logike i duha mjesta.
Kuća pod topolama smještena je među nizom niskih atrijskih kuća u Murglama, koje su se gradile u fazama između 1965. i 1982. Premda su izvorno bile zamišljene kao obiteljsko naselje radničke klase, Murgle su brzo postale elitno odredište zahvaljujući jedinstvenoj kvaliteti života. Ivanšekovi su u konceptu naglasak stavili na očuvanje postojećeg drveća, pa je i sama geometrija gradnje prilagođena prirodnim uvjetima, stvarajući nenametljive nepravilnosti. Ulice su dobile imena prema vrstama drveća – Pod hrastovima, Pod brezama…
Kuće su jednostavne montažne drvene strukture koje i danas dokazano funkcioniraju: podignute na trakastim temeljima iznad močvarnog tla, bez hidroizolacije – a ipak ostaju savršeno suhe. Ventilirani krovovi osiguravaju zdravu unutarnju klimu. Malih su dimenzija, ali promišljeno organizirane za ugodan život, arhitektonski diskretne, uklopljene u zelenilo i gotovo neprimjetne među krošnjama. Model naselja izravno je nadahnut skandinavskim tipologijama koje su arhitekti upoznali tijekom života u Švedskoj. Danas su Murgle i dalje jedna od najpoželjnijih lokacija za život u Ljubljani.
Kuća pod topolama izvorno je izgrađena u trećoj fazi razvoja naselja, izdvojena od ostalih kuća u nizu i smještena na rubu parka. Ta je pozicija omogućila proširenje skromnog izvornog tlocrta. No, kako su zidovi i krovni pokrov bili izvedeni od azbesta, arhitekti su odlučili ukloniti postojeću konstrukciju i zamijeniti je ekološki prihvatljivim, termički visokoučinkovitim CLT sustavom (križno lameliranim drvenim pločama). Time su postigli suvremene energetske i klimatske standarde, ojačali konstrukciju i stvorili atmosferu blagostanja koja priziva skandinavski duh što je prvotno inspirirao Ivanšekove.
Kako je napravljena jedna od najljepših malih kuća na Cresu
Vanjska ovojnica i detalji glavne kuće pažljivo su oblikovani tako da zadrže izgled izvornog objekta iz 1980-ih, dok je sama rezidencija danas tehnološki posve suvremena.
Budući da je dogradnja orijentirana prema parku, arhitekti su je oblikovali u slobodnijem, suvremenijem jeziku, ali i dalje u skladu s izvornim urbanističkim i arhitektonskim principima Murgla. Novi volumen karakterizira staklena transparentnost nalik stakleniku, dok se sklad s poviješću očituje u dva prepoznatljiva opečna stupa identična onima na izvornim fasadama.
Postojeća velika breza na zapadnoj strani dogradnje zadržana je i temelj je pažljivo prilagođen njezinu korijenju. Izduženi krov povezuje glavnu kuću s dogradnjom, a stakleni volumen funkcionira kao produžetak dnevnog prostora, brišući granicu između interijera i vrta. Bočne stijenke obložene su vertikalnim drvenim panelama koje stvaraju osjećaj intime i zaštite. Dogradnja tako djeluje kao „kuća unutar kuće“, dok prostor pod širokom strehom osigurava zaklon od kiše i ugodnu sjenu tijekom ljeta.
I glavna kuća i dogradnja izvedene su u duhu originalnih vrijednosti susjedstva – jednostavnosti, života u dodiru s prirodom i diskretne integracije u zeleno okruženje. Rezultat je primjer suvremene obnove koja poštuje baštinu i nadopunjuje je novom kvalitetom života.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....