Posljednjih dana i mjeseci svi smo se barem jednom zapitali kako uopće dolazi do trovanja ugljikovim monoksidom te je li i naš dom u opasnosti. Kako bismo odgovorili na sva pitanja i nedoumice, okupili smo tim stručnjaka koji o ovoj temi zna sve, i već godinama neumorno upozorava na opasnost koju neke situacije u kućanstvima donose. Zrinka Franić, dr.med. i znanstvena novakinja na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada i djelatnica Centra za kontrolu otrovanja, za početak naglašava kako je ugljikov monoksid jedan od vodećih uzroka smrti od otrovanja.
Koncentracija i izloženost
- Ugljikov monoksid je bezbojan plin, bez okusa i mirisa te se upravo iz tog razloga naziva 'nevidljivim ubojicom'. Nastaje gorenjem organskih tvari (npr. drva, ugljena, zemnog plina, benzina) bez dovoljnog pristupa kisika. Naime, u slučaju udisanja, ugljikov monoksid se u krvi veže na prijenosnik kisika (hemoglobin) oko 250 puta većim afinitetom vezivanja od kisika. Najčešći uzroci izloženosti ugljikovom monoksidu su požarni plinovi, nepravilna uporaba peći i bojlera na kruta i plinska goriva te motora s unutarnjim sagorijevanjem, čemu pridonosi njihovo neredovito održavanje, nedovoljno prozračivanje prostorija i loše izvedene dimovodne instalacije. Također, do nakupljanja ugljikova monoksida može doći i zbog rada agregata za proizvodnju električne energije u zatvorenom prostoru, što je posebno važno napomenuti sada kada se velik broj takvih motora koristi na potresom pogođenom području. No, i u situacijama kada nema vidljivog izvora, moguće je da se ugljikov monoksid širi iz neispravnih dimovoda i dimnjaka - naglašava dr. Franić.
Upućenost potrošača
- Isto tako, može prodrijeti i putem instalacija ili uređaja za klimatizaciju u susjedne, ali i udaljene prostore gdje se može nakupljati. Važno je spomenuti da do nakupljanja ugljikova monoksida može doći i kod ispravnih sustava grijanja i ventilacije ako su vremenske prilike nepogodne. Primjerice, snažan vjetar može uzrokovati povrat dimnih plinova koji se ispuštaju prema van, natrag u stambeni prostor. Ugljikov monoksid je samo malo lakši od zraka pa se s njim miješa, a u nešto višoj koncentraciji se nakuplja u gornjim dijelovima prostorija. Opasnost od otrovanja je posebice velika za osobe koje spavaju u prostoru u kojem se nakuplja ugljikov monoksid ili su pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti pa im je smanjena mogućnost detekcije opasnosti. Čak su moguća otrovanja i ako se osoba nalazi na otvorenom, ali u blizini ispuha motora, generatora, traktora ili brodova - napominje.
Velinka Buljan iz Gradske plinare Zagreb na upit koje su najčešće situacije u kojima dolazi do trovanja ugljikovim monoksidom, a koje se tiču grijanja na plin, kaže kako su to situacije u kojima su u upotrebi atmosferska trošila, dakle bojleri i peći s otvorenom komorom izgaranja koje uzimaju zrak za izgaranje iz prostora u kojem se nalaze, i to kad nisu osigurani preduvjeti za njihov siguran rad.
- Primjerice, nedostatak ventilacijskih otvora na vratima kupaonice/prostorije u kojoj se nalaze, uporaba električnih ventilatora i kuhinjskih napa, ugrađena stolarija sa 100% brtvljenjem ili neispravnost na sustavu odvoda dimnih plinova (neispravna dimovodna cijev, neispravan dimnjak).
Potrošači plina nisu dovoljno upućeni da je sustav dobave zraka jedan od najbitnijih čimbenika u sigurnosti uporabe plina, tako da se ugradnjom PVC stolarije, električnog ventilatora ili kuhinjske nape direktno utječe na sustav dobave zraka, što može imati za posljedicu trovanje ugljikovim monoksidom. Kuhinjska napa uzrokuje 90% trovanja kad govorimo o trovanju pri upotrebi atmosferskih trošila - objašnjava.
Bitan dovod kisika
Gospodin Željko Dorotić, predsjednik skupštine Dimnjačarske obrtničke zadruge, slaže se i dodatno objašnjava o čemu je riječ.
- Kod neispravnosti bojlera ili dimnjaka dolazi do zadržavanja ili povrata štetnih plinova u prostor oko ložišta, odakle oni se šire stambenim prostorom. Dakle, važno je voditi brigu da se za vrijeme korištenja bojlera, kojom prilikom dolazi do izgaranja plina, u ložište dovodi dovoljno kisika. Kako je navela gđa Buljan, često se događa da se nakon zamjene stolarije i ugradnje PVC stolarije zanemari dovod kisika.
Naime, kod 'starih' prozora i vrata u prostor je ulazilo dovoljno kisika. Kada se ugradi PVC stolarija, koja gotovo hermetički zatvori prostor, mora se voditi briga da sustav izgaranja u ložištu ima odgovarajuću dozraku radi dovoda kisika te da na vanjskom zidu moraju biti odgovarajući ventilacijski otvori.
Naime, kako PVC stolarija ima nepropusno brtvljenje, nakon kraćeg vremena se potroši zrak u stanu te dolazi do podtlaka i mogućeg povrata dimnih plinova. Također, kod istovremenog rada bojlera i nape ili ventilatora dolazi do korištenja velike količine kisika iz stambenog prostora, pri čemu uslijed nedostatka kisika može doći do trovanja - ističe Dorotić.
To u praksi znači da vrata prostorije u kojoj se nalazi atmosferski bojler trebaju imati ventilacijske otvore, da sva vrata u stanu budu podrezana barem dva centimetra te da treba pažljivo koristiti nape i ventilatore te periodički provoditi servis bojlera i kontrolu dimnjaka.
Pitamo gospodina Dorotića je li onda dobro pozicionirati bojler u neku prostoriju gdje se manje boravi, kao što su predsoblje ili stubište, te zašto se i dalje montiraju opasni bojleri u kupaonice i druge rizične prostorije.
- Bojler je preporučljivo pozicionirati u takvu prostoriju, ali je to u praksi teško izvedivo u većini stanova. Zato se ide u smjeru zamjene atmosferskih bojlera s kondenzacijskim, koji se danas u pravilu ugrađuju u novim građevinama. I naravno, važno je provoditi redovne servise bojlera i dimnjaka - zaključuje.
