Dvije kuće, naselje, knjižnica i mrtvačnica

Pet najboljih hrvatskih realizacija u arhitekturi 2013.

Za ovu bi se godinu u arhitekturi moglo reći da je puno više gledala unazad nego unaprijed, no ne u negativnom smislu, dapače. Dobili smo nekoliko izuzetno važnih monografija: Hermana Bollea istraživao je Dragan Damjanović, Lavoslava Horvata Zrinka Paladino, Miroslava Begovića Borka Bobovec. Za taj pogled unazad dobrim je dijelom zaslužna i jedna svjetska zvijezda: Rem Koolhaas; on je za Bijenale arhitekture koje počinje u rujnu zadao temu “Fundamenti”, a za nacionalne paviljone “Apsorpcija moderniteta 1914.-2014”. Pritom je inzistirao da u centru istraživanja ne budu arhitekti-zvijezde, nego stogodišnja povijest arhitekture.

Umro je Boris Magaš, autor Poljuda u Splitu, najboljeg stadiona koji imamo, te hotela Haludovo u Malinskoj i kompleksa Solaris u Šibeniku. Dobili smo jedan od najbolje arhitektonski rješenih muzeja u Hrvatskoj, Muzej Vučedol u Vukovaru Gorana Rake, no nema novca ni za održavanje niti za stalni postav, pa za sada stoji prazan i zapušten, što je prava katastrofa. Nagrade za najbolje arhitektonske realizacije za proteklu godinu tradicionalno se dodjeljuju u siječnju, a nikad do sada nije bio neizvjesniji ishod. Možda zato što se nije mnogo gradilo, a i ono što se gradilo, nije dovršeno.

1. Gradska knjižnica Labin
Projekt: “Novi svjetionici hrvatskog Jadrana“
Lokacija: Labin, Hrvatska
Autori natječajnog rada: Damir Gamulin dipl. diz., Margita Grubiša dipl. ing. arh., Marin Jelčić dipl. ing. arh., Zvonimir Kralj dipl. ing. arh., Igor Presečan arh., Ivana Žalac dipl. ing. arh.
Autori interijera: Ivana Žalac dipl. ing. arh., Margita Grubiša dipl. ing. arh., Igor Presečan arh., Damir Gamulin dipl. diz. Voditeljice projekta: Ivana Žalac i Margita Grubiša
Projektirano: 2007.
Izgrađeno: 2013.
Investitor: Grad Labin
Tlocrtna površina: 1.200 m2

Projekt “Novi svjetionici hrvatskog Jadrana” od prije nekoliko godina predlagao je alternativne oblike turizma, drugačije forme održivog razvoja Jadranske obale, a lokacije su bile Goli otok, Dugi rat i slično. Među njima je bio i Labinski podzemni grad napušten nestankom industrije koja je definirala njegov razvoj.

Srećom, nije sve ostalo samo slovo na papiru. Kako su mnogi primjeri u poslijednjih desetak i više godina pokazali, zapuštene i stare industrijske zgrade i pogoni pogodni su za prenamjene u prostore za izložbe i kulturne centre. Četvero autora dobilo je natječaj za Gradsku knjižnicu, a željeli su da se atmosfera ovog mjesta ne izgubi, pa je tako, primjerice, na vratima nekadašnjeg ulaza u Kupatilo postavljena vodena zavjesa s video projekcijama iz života rudara, dok je u Mramornoj dvorani, inače reprezentativnoj dvorani u kojoj su se primale plaće i dizali štrajkovi, ogoljena i vidljiva stara struktura. Ovaj projekt zavodi nizom detalja. Šohta, platforma za spuštanje u rudnik, pretvorena je u ikonografski element, a obnovljen je okolni trg, koji je donedavno bio neugledan i zapušten.

2. MR kuća, Krk, Branka Juras

“Kuća za Bilba Bagginsa”, tako je svojedobno jedan portal za arhitekturu opisao MR kuću; skrivenu, ukopanu, zaštićenu. Ona se nalazi daleko od svih ostalih kuća, u prirodi, iznad grada Krka, daleko od civilizacije, u prostoru koji na prvi pogled izgleda kao da je samo maslinik. Investitor je jedan novopečeni poljoprivrednik, koji je želio da mu pogled bude usmjeren na staru gradsku jezgru, no ne i na postojeće trgovačke lance. Ova se kuća ne povezuje na sustav instalacije vodovoda, kanalizacije i električne energije, već je sama sebi dovoljna. Zeleni krov te ostakljenost trostrukim izo-staklom pomaže joj u zadržavanju energije. Struja se dobiva preko foto-naponskih panela. Na vrhu je parcele ogroman bazen, namijenjen navodnjavanju maslinika.

3. Mrtvačnica groblja Resnik, Igor Presečan i Damir Gamulin

Tri masivna “monolita”, postavljena paralelno, ali s malim pomakom jedan iza drugog, i izvedena iz grubih kalanih hrastovih platica iz okolnih šuma, stoje na groblju s namjerom što dostojnijeg ispraćaja pokojnika. Krov je oblikovan tako da svjetlosni akcenti koji ulaze preko njega dematerijaliziraju prostor, naglašavajući na taj način posebnost trenutka. Oko mrtvačnice, koja je povučena na dno parcele, višeslojno je raslinje.

4. Apartmansko naselje Amarin, Rovinj, 3LHD

Hotel Lone studija 3LHD u Rovinju bio je pionir total designa kod nas; Silvio Vujičić oblikovao je grafike, namještaj je radio Numen, sobarice su odjenule I-gle. I u novom projektu Amarin, apartmanskom naselju pokraj Rovinja, nastavljaju formulu. Tako je, primjerice, njihova gošća ilustratorica OKO; početna su inspiracija za ilustracije bile tradicionalne istarske nošnje i životinje specifične za istarsko podneblje – boškarin, istarska ovca, istarski magarac, riđoglavi gnjurac i pčela. U arhitektonskom pogledu, na samoj su parceli stvorene nepravilne čestice, svojevrsni otoci u zelenilu na kojima su grupirani apartmani.

5. Obiteljska kuća u Serdarovoj ulici, Zagreb, Dva arhitekta

Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić specijalizirali su se za kvalitetne kuće, treba se prisjetiti samo čitavog obiteljskog imanja u Bijači, ali i niza crnih kuća na Bukovcu. Obiteljska kuća u Serdarevoj ulici, nominirana i za prestižnu nagradu Piranesi, nastavlja niz; strukturu joj određuju velik nagib terena i vizure na grad. Dva su volumena kuće povezana sa zatvorenim hodnikom u visini prizemlja, ali i na nivou najniže etaže; stan vlasnika kuće u većem je volumenu, u manjem su garaža, apartman za goste i prostori za društvena okupljanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. studeni 2024 22:47