Slikoviti brežuljci i ravnice, bogata hrastova i bukova šuma, nekoliko rijeka koje protječu kroz Pisarovinu dovoljan su razlog da se možda odlučite kupiti ili sagraditi vikendicu na tom području, ali možete li zamisliti sljedeće: ostaviti život u velegradu i zamijeniti ga baš takvim krajolikom? Takva odluka nije teško pala arhitektici Vesni Šoić koja je odlučila, kako sama kaže, dvije kutije u kojima je provodila većinu vremena, ostaviti da bi sagradila vlastitu drvenu kuću daleko od gradske vreve.
- Dugo sam živjela u Zagrebu i neprestano provodila vrijeme u stanovima, što u onom u kojem sam živjela, što u poslovnom prostoru i taj način života za mene je bio poprilično ograničavajući. Stoga sam godinama razmišljala o svojoj kući negdje u mirnijem području s više prirode. Potraga je trajala sve dok moja prijateljica nije pronašla ovo zemljište na kojem sam sagradila kuću na jednom dijelu, a ona na drugom - kaže Vesna.
Podrijetlom Slavonka, za arhitekticu je tradicionalna posavska kuća bila jedina koja je dolazila u obzir. Nakon kupnje zemljišta uslijedila je potraga za starom hrastovom kućom koju je Vesna pronašla u selu Prelošćica. Doznajemo da je u to vrijeme kuća stajala 5000 eura, a rastavljanje i sastavljanje iznosilo je 10.000 eura. Svaki komad građevine precizno je odstranjen i popisan te isto tako sastavljen na novoj adresi za nekoliko mjeseci, a posao je stručno obavio majstor Đuro Težački iz Letovanića.
- Riječ je o hrastovu drvu, a sama kuća nastala je u dvije faze. Prvo je nastao gornji dio, koji datira iz 1905. godine, a naknadno donji, za koji nisam sigurna kada je izrađen. Prije nego što se kuća počela sastavljati, na trenutačnoj lokaciji trebalo je napraviti temelje i sve instalacije, a tijekom sastavljanja uvrštavala sam izmjene koje su bile nužne za novu organizaciju prostora. Pokrov je u potpunosti nov, a za krovište je korištena građa iz starog sjenika koji je kupljen za rezervnu građu. Novi su i vrata i prozori koji su u suvremenom izričaju i tamnosivoj boji, također drveni, iako izgledaju kao metalni - opisuje arhitektica.
Vesna nam govori da je stilom uređenja željela postići kontrast. Htjela je spojiti tradicionalni izgled kuće sa suvremenim detaljima. Tako se u kući mogu vidjeti drveni dijelovi u kombinaciji s bijelim plohama obloga zidova, spomenuti prozori i vrata u suprotnosti s drvenim pročeljem hrastove kuće te dekoracije u cijelom domu, od modernih do tradicionalnih. Drveno pročelje očistila je vodom pod pritiskom i pokazala se zlatna boja starog hrasta koja je nakon nekoliko godina prirodno posivila, bez vanjske dodatne zaštite.
Osim kući i uređenju, Vesna se posvetila životu na selu. Okućnica obiluje biljkama i drvećem, gdje među ostalim uzgaja i konoplju. Iako ponekad pravi razne prerađevine od te biljke, poput CBD ulja ili sapuna, Vesna je ponajprije zainteresirana za upotrebu konoplje u građevinskom sektoru.
- To je nešto čega kod nas nema ili je rijetko, a industrijska konoplja ima brojne prednosti vezane za gradnju i to je ono čime se moji kolege zadrugari iz Zadružne konopljare i ja želimo baviti intenzivnije. Putovali smo Europom nekoliko puta kako bismo se bolje upoznali sa situacijom u svijetu i naučili koji su dosezi gradnje konopljom. Mogućnosti su nebrojene, a zahvaljujući trenutačnoj lokaciji i odabiru života, u mogućnosti sam se intenzivnije posvetiti tome - zaključuje Vesna.
