Iz Snøhette

Proslavljeni norveški arhitekt uskoro dolazi u Zagreb, evo što kaže o hrvatskoj arhitekturi

 ALEXANDRE LECTEZ; SHUTTERSTOCK
Hans Martin Halleraker će početkom listopada na InDizajn sajmu interijera održati predavanje o održivosti u gradnji

Proslavljeni arhitekt Hans Martin Halleraker iz norveške Snøhette, trenutno najprestižnijeg i najpopularnijeg arhitektonskog studija na svijetu, uskoro dolazi u Hrvatsku, gdje će u sklopu InDizajn sajma interijera u zagrebačkoj Areni održati predavanje o održivosti u gradnji. Tim povodom otkrio je svoja razmišljanja, među ostalim, i o hrvatskoj arhitekturi.

Naime, ovo mu neće biti prvi posjet Lijepoj našoj. Već je nekoliko puta bio u Dubrovniku, a kako kaže, svaki put kad razmišlja o hrvatskoj arhitekturi na pamet mu pada nevjerojatna mješavina renesansnog, baroknog i gotičkog stila koja prevladava u tom gradu. Posebno je zapamtio posjet Kneževom dvoru koji, objašnjava, predstavlja simbol bogate kulturne baštine grada i arhitektonske vještine.

image

Dubrovnik

/SHUTTERSTOCK

Koliko se o Hrvatskoj govori u nautjecajnijim svjetskim arhitektonskim krugovima?

Halleraker priznaje da nije previše upoznat s modernim djelima hrvatskih arhitekata, ali kaže da s veseljem očekuje susret s drugim arhitektima tijekom svog posjeta Zagrebu te se nada da će pronaći plodne suradnje za buduće projekte u Hrvatskoj.

- Pročitao sam mnogo zanimljivih stvari o bogatoj tradiciji brutalističke arhitekture Hrvatske, što bi trebalo otvoriti sjajne prilike za drugi život tih izvanrednih građevina - kaže Halleraker.

Radi se o stilu koji sve više dobiva na popularnosti, a obilježio je Jugoslaviju od 50-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća. Odlikuje ga masivnost, neobrađene grube površine, neobični oblici i ekspresija strukture, dok su klasični primjeri takvih građevina Richterovi neboderi, odnosno zagrebačke "rakete" te Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna podignut na Petrovcu, najvišem vrhu Petrove gore.

image

Zagrebačke "rakete"

/SHUTTERSTOCK

Inače, norveški arhitektonski studio Snøhetta svojim je revolucionarnim pristupom arhitekturi, dizajnu pejsaža i urbanom planiranju stekao svjetsku slavu i ugled. Tijekom više od 30 godina postojanja dizajnirali su neke od najznačajnijih svjetskih javnih i kulturnih projekata. Proslavili su se pobjedničkim radom za novu Aleksandrijsku knjižnicu u Egiptu, a potpisuju i projekt norveške Nacionalne opere i baleta u Oslu, Nacionalni Memorijalni muzej September 11 u WTCu i pješačku zonu na Times Squareu u New Yorku, prvi podvodni restoran u Europi i mnoge druge impresivne projekte.

A kakav je osjećaj raditi u najprestižnijem arhitektonskom studiju na svijetu?

- Mnogo ljudi je iznenađeno kada dožive atmosferu u našem studiju. Mi smo vrlo opuštena skupina, u svemu, od načina na koji smo odjeveni do odnosa prema našim nadređenima. Svaki pojedinac ima pravo na vlastiti izraz i osobnost, što smatramo ključnim za našu dizajnersku filozofiju. To nazivamo "jedinstvenost u množini". Svaki pojedinac doprinosi onome što radimo, i zajedno stvaramo zajednicu u kojoj se osjećamo ugodno i gdje su svi prijedlozi dobrodošli. To je način na koji stvaramo jedinstvenu arhitekturu i dizajn - kaže Halleraker.

image

Arhitekt Hans Martin Halleraker

ALEXANDRE LECTEZ/

Njegov najznačajniji projekt u karijeri je Međunarodni trezor sjemena na Svalbardu, malenom otoku između Norveške i Sjevernog pola gdje je prosječna temperatura tijekom zime između -13 i -20 stupnjeva Celzijusovih.

Riječ je o objektu koji je sagrađen kako bi pohranio zamrznute kopije svih uzoraka sjemena iz svih svjetskih zbirki usjeva. Zovu ga još “Sudnji dan”, što ne čudi s obzirom na to da je riječ o jednom od najbitnijih mjesta za očuvanje proizvodnje hrane u slučaju botaničke katastrofe. Građevina se sastoji od tri zasebne podzemne komore, pri čemu svaka ima kapacitet za pohranu 1,5 milijuna različitih uzoraka sjemena. Sama gradnja je koštala 9 milijuna dolara i u vlasništvu je Norveške koja ga je u cijelosti financirala.

image

Međunarodni trezor sjemena na Svalbardu

Snøhetta/Trond Isaksen, Statsbygg
image
Snøhetta/Trond Isaksen, Statsbygg

- Tijekom godina sam radio na velikom broju projekata u Snøhetti, u svim razmjerima i u mnogim različitim zemljama. Trezor sjemena na Svalbardu bio je poseban projekt jer se radilo o zgradi za nešto vrlo malo i na prvi pogled bezvrijedno, ali s nevjerojatnim potencijalom za čovječanstvo. Svalbard također ima klimatske izazove koji su vrlo različiti od kontinentalne Europe, s tamnim zimama, ponoćnim suncem, gotovo nikakvom vegetacijom i permafrostom - objašnjava Halleraker.

Trezor sjemena smješten je 120 metara unutar planine na otoku Spitsbergen, a mjesto je projektirano za sve moguće najcrnje scenarije, pa i za porast razine mora prouzročen mogućim klimatskim promjenama. Nažalost, on bi se uskoro mogao i ostvariti. Svalbard je doživio porast temperature od 4°C u posljednjih 50 godina, a predviđa se da će se godišnja prosječna temperatura zraka na Svalbardu povećati za 7°C do 10°C do kraja ovog stoljeća.

image

Norveška Nacionalna opera i balet u Oslu

Snøhetta/Helge Skodvin
image
Snøhetta/Helge Skodvin

- Permafrost se topi brže nego što se očekivalo, što je velik izazov za Trezor sjemena jer se oslanja na permafrost kako bi ostao stabilan - upozorava norveški arhitekt i temu razgovora odvodi na sve važniji segment njegove struke - održivost.

U izvješću o globalnom statusu zgrada i konstrukcija za 2022. godinu, koji je objavio Program Ujedinjenih naroda za okoliš, stoji da su emisije CO2 iz građevinskih zahvata dosegle najvišu razinu svih vremena. Nažalost, sektor nije na pravom putu da postigne svoj cilj dekarbonizacije do 2050. zbog čega je sve glasniji apel prema održivoj gradnji.

image

Energetski pozitivna zgrada Powerhouse Brattørkaia u u Trondheimu u Norveškoj

Snøhetta/Ivar Kvaal
image
Snøhetta/Ivar Kvaal

No, ako se pita Hallerakera, održivost je već postala mainstream.

- U Snøhetti primjenjujemo održivost u svim projektima, uključujući i u drugim područjima kao što su grafički dizajn i dizajn proizvoda. Svi naši projekti počinju postavljanjem ciljeva održivosti u radionici u kojoj sudjeluju naši stručnjaci za klimatski dizajn. Naši klijenti sve više zahtijevaju od nas u smislu održivosti, i postoji natjecanje među arhitektima diljem svijeta kako bi pokazali najbolja i najinovativnija rješenja za klimatski dizajn u projektima. Vjerujemo da je ovo vrlo pozitivan razvoj, i pozdravljamo ovaj pritisak. U ovom razvoju ključno je da mi kao arhitekti možemo dijeliti svoja saznanja kako bismo inspirirali druge arhitekte i dizajnere da istraže ista rješenja. To je ono što se nadam da ću moći podijeliti tijekom svojeg predavanja u Zagrebu - kaže Halleraker, koji je uvjeren kako će u budućnosti biti sve više održivih praksi u industriji.

image

Viewpoint Snøhetta - paviljon norveškog centra za divlje jelene u Nacionalnom parku Dovrefjell-Sunndalsfjella s pogledom na planinu Snøhetta u Norveškoj

Snøhetta/Roger Brendhagen
image
Snøhetta/Kjetil Jacobsen

- Vjerojatno ćemo vidjeti porast ekološki prihvatljivih materijala, energetski učinkovitih tehnologija i dizajna koji se harmoniziraju s prirodnim okolišem. Osim toga, modularnost i prilagodljivost će dobiti na značaju, omogućavajući prostorima da evoluiraju s promjenjivim potrebama. Sveukupno, trend prema održivosti pruža uzbudljive prilike za stvaranje odgovornijih i naprednih dizajna - zaključuje.

Više o temi održivosti, ali i novim trendovima, Halleraker će govoriti na InDizajn sajmu interijera koji će se održati od 6. do 8. listopada u Areni Zagreb.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2024 07:21