Kad je vojska u pitanju, logistika i inženjerija izuzetno su važne: zamislite situaciju kad na nekoj udaljenoj lokaciji treba podići mali zapovjedni centar, bazu za upravljanje dronovima ili nadzornu postaju. Umjesto klasične gradnje ili postavljanja brodskog kontejnera, rješenje bi moglo biti slaganje velikih građevinskih elemenata nalik LEGO kockama. Ali u ovom slučaju nije riječ samo o običnoj modularnoj gradnji: u same konstrukcije ugrađivat će se umjetna inteligencija, senzori, komunikacijski sustavi, robotika i druga napredna tehnologija.
Na prvi pogled zvuči kao nešto iz znanstvenofantastičnog filma, no upravo takav koncept razvijaju dvije američke tvrtke, Tesseract Ventures i Lok-N-Blok. Njihov projekt nazvan Synthetic Brick Technology Kits zamišljen je kao nova generacija modularnih građevinskih sustava koji bi se mogli brzo sastavljati, prilagođavati različitim potrebama i, prema potrebi, premještati na druge lokacije.
Da bismo razumjeli o čemu je zapravo riječ, treba krenuti od jedne jednostavne razlike. Danas se tehnologija najčešće naknadno ugrađuje u već postojeće objekte. Na primjer, vojska postavi kontejner na određenu lokaciju, a zatim u njega instalira računala, komunikacijsku opremu, kamere, sustave za nadzor i drugu potrebnu elektroniku. Amerikanci sad žele promijeniti takav pristup, njihova je ideja da se objekt od početka projektira tako da njegova konstrukcija već sadrži sve potrebno za funkcioniranje tehnološkog sustava.
Kako funkcioniraju građevinske LEGO kocke?
Za fizički dio projekta zadužen je Lok-N-Blok, tvrtka koja razvija posebne modularne građevinske elemente. Riječ je o blokovima koji se međusobno uklapaju i povezuju bez korištenja klasične građevinske smjese kojom se inače spajaju opeke. Pojednostavljeno, zamišljeni su poput velikih građevinskih kocaka koje se mogu slagati u zidove i druge konstrukcijske cjeline.
Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!
Takav način gradnje trebao bi omogućiti brže podizanje objekata, bez dugotrajnih klasičnih građevinskih radova. Budući da se elementi međusobno povezuju, sustav bi se mogao prilagođavati različitim dimenzijama i namjenama. Umjesto da se za svaku novu potrebu gradi potpuno nova zgrada, moguće je sastaviti odgovarajuću konstrukciju od već pripremljenih dijelova.
No, posebnost projekta nije samo u načinu slaganja zidova: u njima bi se već tijekom izrade predvidjeli prostori i kanali za električne instalacije, senzore, komunikacijsku opremu i druge tehnološke komponente. Tako bi se izbjeglo naknadno bušenje zidova, provlačenje kablova i prilagođavanje prostora opremi koja često zauzima velik dio objekta.
Što će se nalaziti unutar takvih objekata?
Tu na scenu stupa druga tvrtka, Tesseract Ventures, koja će razvijati i integrirati tehnološki dio sustava. U objekte bi se ugrađivali senzori, komunikacijski uređaji, umjetna inteligencija, autonomni sustavi, dronovi, roboti i oprema za upravljanje različitim operacijama.
Takva modularna građevina mogla bi služiti kao mala baza za bespilotne letjelice. U njoj bi se nalazila oprema za njihovo skladištenje, punjenje, pripremu i upravljanje. Dronovi bi mogli prikupljati snimke i podatke iz zraka, dok bi ih sustavi umjetne inteligencije analizirali i prosljeđivali operaterima u zapovjednom centru.
Druga mogućnost je postavljanje nadzorne stanice na nekoj udaljenoj ili teško dostupnoj lokaciji. Senzori i kamere pratili bi okolinu, prikupljali informacije i slali ih u kontrolni centar. Umjetna inteligencija mogla bi pomoći u obradi velike količine podataka i prepoznavanju neuobičajenih događaja, dok bi ljudi donosili operativne odluke.
Takvi bi objekti mogli biti opremljeni i sustavima za kontrolu pristupa, odnosno tehnologijom koja određuje tko smije ući u određeni prostor, kao i takozvanim digitalnim blizancima. Riječ je o virtualnim prikazima stvarnih objekata ili sustava koji omogućuju praćenje njihova stanja i rada u digitalnom okruženju.
Od vojnih baza do nadzora infrastrukture
Iako je obrambena industrija jedno od glavnih područja primjene, zamišljeni sustav nije namijenjen isključivo vojsci. Mogao bi se koristiti i za zaštitu kritične infrastrukture, primjerice energetskih postrojenja, komunikacijskih čvorišta i drugih važnih objekata. Primjenu bi mogao pronaći i u hitnim intervencijama, kada je potrebno brzo uspostaviti privremeni operativni centar na mjestu događaja.
Zanimljiva je i mogućnost primjene u poljoprivredi. Modularne stanice mogle bi služiti za upravljanje autonomnim dronovima koji nadziru usjeve, prikupljaju podatke o stanju tla ili pomažu u praćenju poljoprivrednih površina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....