Galerija Modulor

Izložba o velikanu: Nepoznati Haberle i njegova neponovljivo elegantna arhitektura

Palme ispred ulaza Studentskog zbora M. Haberlea i H. Bauera u današnjoj Savskoj cesti 25

 Arhiva Jasne Galjer
Arhitekt Marijan Haberle (1908. - 1979.) jedna je od ključnih autorskih osobnosti u kontekstu kontinuiteta moderne arhitekture

Marijan Haberle jedan je od velikana domaće arhitekture, poznat po svojim nadasve elegantnim djelima. Zgrada Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, reprezentativna građevina na Trnju i njegov Tehnički muzej u Savskoj, sagrađen drvenom građom, što je danas gotovo nemoguće vidjeti kod javnih objekata u Hrvatskoj, među nekim su Zagrepčanima najdražim građevinama. Svu raskoš njegova opusa moguće je vidjeti na izložbi koja je otvorena prije par dana u Galeriji Modulor na Trešnjevci u Zagrebu. Tu se "otkriva" da je on autor i Brodarskog instituta...

image

Arhitekt Marijan Haberle i maketa KD Lisinski u Zagrebu koju je radio sa suradnicima

Šime Radovčić

Arhitekt Marijan Haberle (1908. - 1979.) jedna je od ključnih autorskih osobnosti u kontekstu kontinuiteta moderne arhitekture u Hrvatskoj. "Međutim, iako zastupljen u svim relevantnim pregledima i izložbama moderne arhitekture u Hrvatskoj, njegov opus dosad nije sustavno istraživan", piše Jasna Galjer u radu "Prolegomena za modernu: društveno angažirana arhitektura Marijana Haberlea između vizije i realnosti".

Crtačka vještina

Njegov Zagrebački zbor, danas Studentski centar u Savskoj cesti 25, djelomično je izveden 1936. – 1939. godine, u suradnji s arhitektom H. Bauerom. Haberle je autor i idejnog rješenja novog Zagrebačkog velesajma, iz 1955. godine. Zanimljiva je, na izložbi, analiza arhitektonsko-urbanističkog rješenja Zagrebačkog zbora i njegova proširenja, koje uključuje i neizvedeni most što je trebao povezati dijelove toga nekadašnjeg Velesajma s obje strane Savske, s Haberleovim idejnim rješenjem novog Zagrebačkog velesajma preko Save, koja ukazuje na kontinuitet njegovih vizija o novom gradu od 1930-ih do 1960-ih.

image

Palme ispred ulaza Studentskog zbora M. Haberlea i H. Bauera u današnjoj Savskoj cesti 25

Arhiva Jasne Galjer

"Tijekom djelovanja u zajedničkom atelijeru, dvojac Haberle-Bauer zajednički je potpisivao projekte te u pojedinim suradničkim projektima nije moguće razlučiti njihove autorske udjele. Slična je situacija i u kasnijem razdoblju Haberleova djelovanja, kada u okviru arhitektonskog atelijera "Haberle", kasnije "Forum", osnovanog 1951., projekte osim Haberlea potpisuju i njegovi suradnici: supruga Minka Jurković, Tatjana Zdvořak i drugi. Svojevrsni "zaštitni znak" produkcije ovog biroa, ali i Haberleova opusa u cjelini, upečatljivi su prostorni prikazi koji zamjetnom crtačkom vještinom detaljima bogatih arhitektonskih projekata i interijera oblikuju autentičan vizualni diskurs", otkrila je Jasna Galjer.

image

Visoka Tehnička škola, danas Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, natječajni projekt s arh. M.Jurković, 1957.-1969., perspektiva iz Arhiva Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU; OAF Marijan Haberle,
inv.br: HMA/MH/97/28/A11

HMA HAZU OAF M. HABERLE

Do 20. veljače

Nadalje, njegov Brodarski institut multifunkcionalni je kompleks iznimno kvalitetne arhitektonske i urbanističke realizacije (1949. – 1959.), čija kulturna simbolika još uvijek nije postala dio sustava vrijednosti suvremenog društva, urbanog identiteta i baštine. Njegova djela su i župna crkva sv. Josipa u Trakošćanskoj ul. 47 s I. Velikonjom), hotel Koop u Ulcinju, kuća obitelji Aleksander na Gornjem Prekrižju 12 u Zagrebu (1937.), obiteljska kuća Schwarz u Torbarovoj ul. 11 (1938.), Željezničarska bolnica na Jordanovcu 104 (Klinika za plućne bolesti), stambenoposlovna zgrada Fiat na Savskoj cesti 56., stambena zgrada s kinodvoranom Župe sv. Blaža u Kordunskoj ulici 1, crkva sv. Marka Križevčanina na Selskoj, hotel Velika Poljana na Plitvičkim jezerima, Visoka tehnička škola u Ulici I. Lučića, poslovna zgrada Državnog osiguravajućeg zavoda na Miramarskoj cesti 22. i druge. Izložba je otvorena do 20. veljače.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. studeni 2024 10:40