Što ako budućnost dizajna nije u tome da stalno stvaramo nešto novo, nego da bolje iskoristimo ono što već imamo? Upravo se oko te ideje vrtio ovogodišnji Italian Design Day u Zagrebu, koji je pokazao da se iza poznate etikete Made in Italy danas krije mnogo više od lijepe forme.
Od stotinu vaza koje pričaju gotovo stoljeće talijanskog dizajna do namještaja izrađenog od ostataka iz industrije mramora, program održan 16. rujna na Akademiji likovnih umjetnosti otvorio je pitanje koje postaje sve važnije: možemo li stvarati dobre predmete i prostore bez neprestane potrebe za novim materijalima i resursima? Deseto izdanje Italian Design Daya održano je u sklopu 13. Zagreb Design Weeka, a ovogodišnja tema „Re-Design. Regenerating Spaces, Objects, Ideas, and Relationships” bila je posvećena upravo ponovnom promišljanju onoga što već postoji. Program su organizirali ICE – Talijanski institut za vanjsku trgovinu, Ured u Zagrebu i Veleposlanstvo Italije u Hrvatskoj.
Dizajn koji ne počinje od nule
Redizajn pritom ne znači tek promijeniti izgled starog predmeta. Talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Paolo Trichilo u uvodnom je govoru naglasio da je riječ o davanju nove vrijednosti, funkcije i značenja postojećim prostorima, predmetima i idejama.
Kako to izgleda u praksi, pokazala su dva gosta čiji se radovi na prvi pogled prilično razlikuju. Piergiorgio Robino, arhitekt te osnivač i umjetnički direktor torinskog Studija Nucleo, kreće se između dizajna, arhitekture i umjetnosti. Njegovi su radovi izlagani u institucijama poput milanske Triennale i pariškog Centre Pompidou, a dizajn promatra kao prostor za eksperimentiranje s materijalima, formom i načinom na koji predmete doživljavamo.
Sasvim drugi pristup predstavio je Vincenzo Gurrado, osnivač i direktor apulijske tvrtke B&Y. Njegov primjer posebno dobro pokazuje koliko se odnos prema materijalima danas mijenja. Tvrtka u proizvodnji dizajnerskih predmeta i namještaja koristi ostatke iz industrije mramora – materijal koji bi mogao završiti kao otpad pretvara se u novi proizvod. I upravo se tu dva naizgled različita pristupa susreću. Jedan polazi od eksperimenta, drugi od proizvodnje i tehnologije, ali oba postavljaju isto pitanje: mora li dobar dizajn uvijek početi od potpuno novog?
Sto vaza, gotovo sto godina dizajna
Jedan od vizualno najzanimljivijih dijelova programa bila je fotografska izložba „100 vaza talijanskog dizajna”. Teško je zamisliti jednostavniji predmet od vaze. Postoji tisućama godina, funkcija joj je svima poznata, a ipak su je dizajneri tijekom desetljeća uspjeli nebrojeno puta izmisliti ispočetka. Upravo zato vaza postaje zanimljiv vodič kroz povijest talijanskog dizajna. Promjenom njezinih proporcija, materijala, boja i načina izrade može se pratiti kako su se mijenjali ukusi, tehnologije i ideje o tome što predmet u domu uopće treba biti. Vaza tako prestaje biti samo posuda za cvijeće i postaje mala skulptura, eksperiment s materijalom ili objekt koji prostoru daje karakter čak i kada je potpuno prazan. Druga fotografska izložba, „Light On – MADE IN ITALY”, pogled je usmjerila prema sadašnjosti i budućnosti. U središtu su bili novi materijali, proizvodno znanje i održiviji modeli proizvodnje – teme koje danas sve snažnije mijenjaju industriju namještaja i interijera.
Made in Italy više nije samo pitanje izgleda
Talijanski dizajn desetljećima povezujemo s dobrom formom, proporcijama, zanatskim znanjem i predmetima koji nerijetko prerastu svoju prvotnu funkciju i postanu dizajnerske ikone. No današnji izazovi od dizajnera traže još nešto. Više nije dovoljno pitati kako stolac, lampa ili vaza izgledaju. Sve važnija postaju pitanja od čega su napravljeni, koliko materijala trošimo da bismo ih proizveli, odakle taj materijal dolazi i što će s predmetom biti kada nam jednoga dana više ne bude potreban. U tom kontekstu ostaci mramora više nisu samo proizvodni otpad, stari predmet nije nužno stvar za bacanje, a redizajn nije tek estetska intervencija. Sve to može postati početak novog proizvoda.
Talijanski dizajn i hrvatsko tržište
Direktorica zagrebačkog ureda ICE-a Marilena Procaccio podsjetila je da je dizajn jedan od sektora koji snažno predstavljaju talijansku kreativnost i proizvodno znanje na međunarodnom tržištu. ICE kroz svoju međunarodnu mrežu pomaže talijanskim tvrtkama pri izlasku na strana tržišta i promociji proizvoda Made in Italy, a Hrvatska je u toj priči važno tržište. Prema podacima predstavljenima na događanju, Italija je među glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima, dok talijanski proizvodi čine više od 12 posto hrvatskog uvoza u području dizajna.
Najzanimljiviji dizajn možda je onaj koji već postoji
Italian Design Day u Zagrebu zato nije bio samo još jedna prezentacija poznate estetike Made in Italy. Mnogo je zanimljivija bila ideja koja se provlačila kroz čitav program: u trenutku kada smo okruženi s više predmeta nego ikada prije, dizajn ne mora nužno značiti proizvodnju još jednog novog predmeta. Ponekad je veći kreativni izazov pogledati ono što već postoji - ostatak skupocjenog kamena, poznatu formu vaze, stari prostor ili proizvodni proces - i pronaći način da od toga nastane nešto što ponovno ima smisla. Možda se upravo u tome danas najbolje susreću dvije strane talijanskog dizajna: tradicija koja traje desetljećima i potreba da se stalno iznova osmišljavaju nove stvari i prate trendovi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....