Rijetko koji pojam u dizajnu je zlorabljen u tolikoj mjeri kao što je to slučaj s originalnošću s velikim O. Od dizajnera se tako, nerealno dakako, očekuje da sa svakim novim projektom stvori novi jezik, tehnologiju ili bar nikad viđenu formu. Taj diskurs često rezultira nakaradnim objektima kojima je svrha postojanja dokazivanje originalnosti svog autora dok su parametri funkcionalnosti, kvalitete, održivosti i sklada izgubljeni u procesu, (najčešće neuspješnog) pokušaja stvaranja apsolutnog "novuma".
U suvremenoj hrvatskoj taj je problem bio još akutniji uslijed društvenog diskontinuiteta koji je doveo do toga da su remek-djela visokog modernizma izostala iz kolektivne svijesti, tranzicijski difamirana kao socrealistički relikti komunističke diktature. Možda iz tog razloga, osviješteni arhitekti i dizajneri s područja bivše države kontinuirano revaloriziraju to nepriznato naslijeđe, crpeći inspiraciju i tražeći izgubljeni moderni identitet u baštini koja često postaje predmet globalnog interesa za utopijske projekte koji su nastajali u tom okruženju.
Prostoria, kao internacionalno prepoznat brend, svoj identitet u dobrom dijelu duguje svijesti o kvaliteti i karakterističnosti proizvoda koji su bili društveni standard u pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Stoga ni ne čudi da njezina dva proizvoda, Monk i Polygon, imaju jasne reference na stolice velikih autora jugoslovenske moderne, Nike Kralja i Vjenceslava Richtera. Lupina (1950. - 1960.) Nike Kralja donekle je notorna činjenica jer je, što zbog širine porodice sjedalica, što zbog utjecaja i veličine proizvođača, Stola iz Kamnika bila općeprisutna u javnim prostorima bivše države te se brojni primjerci još mogu vidjeti u originalnim izvedbama diljem Lijepe naše. Richterov polunaslonjač iz 1952. drukčije je sudbine te je, koliko je poznato, izrađen samo prototip koji se nalazi u kolekciji Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Ta činjenica, na sreću, ipak nije spriječila Hrvatsku poštu da 2018. posveti prigodnu poštansku marku, između ostalog, baš tom objektu u sklopu tematskog ciklusa "Moderna arhitektura i dizajn".
Ono, pak, što je zajedničko ovim antologijskim proizvodima hrvatske i jugoslovenske moderne je to da su inteligentno i inventivno interpretirale temeljne vrijednosti i ideje lokalne inačice iskonski humanističkog modernističkog projekta. Upravo iz tog su razloga i autorima Prostorijinih proizvoda služile i služe kao inspiracija i mjerilo kontrolirane kreativnosti i usuglašavanja kompleksnih parametara industrijskog proizvoda. A ti se parametri, vjerovali ili ne, i nisu bitno promijenili u proteklih 70 godina... Kako postići oblik koji je proizveden strojem, a opet ima specifičan ukus i jezik? Kako postići optimalnu funkciju, trajnost i kvalitetu bez neprihvatljivo visoke cijene? Kako dobiti likovnost koja se neće utapati u gomili, a opet ne nadglasavati ostale elemente interijera? Kako olakšati varijacije u oblicima, materijalima i bojama, a ne zakomplicirati procese odlučivanja i proizvodnje?
Autori suvremenih proizvoda pri svemu tome imali su još jedan, možda presudan parametar tj. problem, a to je kako postići ukorijenjenost u toj tradiciji modernizma, a opet biti suvremen? Kako odati počast Niki Kralju i Vjenceslavu Richteru, a ne postati epigonom? Ako je vjerovati kritičarima, ali i kupcima, Prostorijini proizvodi uspješno su izbjegli zamke obje krajnosti. Nekritičkog novotarenja s jedne i bezidejnog oponašanja s druge strane. Možda je to tako zato što se u oba slučaja, i Monka i Polygona, ozbiljno, pažljivo i obzirno projektiralo i testiralo u brojnim iteracijama osnovnih koncepata. A to je, prije svega, zasluga otvorenosti i autentične želje za postizanjem nove vrijednosti u dizajnu.
Ova dosljednost, kako na strani dizajnera, ali i, važnije, na strani proizvođača, jedini je dokazano uspješan recept stvaranja proizvoda koji će, uz dugotrajnu prisutnost na tržištu i visoku dodatnu vrijednost, utjecati na ono što pomodni brend-gurui nazivaju "brand equity" ili, na hrvatskom, prepoznatljivost i vrijednost marke. Povjerenje koje se ne može platiti reklamom i influencerskim objavama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....