Jedan od najistaknutijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih arhitekata, profesor zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Alen Žunić, uskoro odlazi na jednogodišnji angažman na prestižno američko Sveučilište Princeton. Riječ je o Fulbrightovoj stipendiji, a Žunić će na Princetonu boraviti kao gostujući istraživač i nastavnik.
- Tijekom dva semestra sudjelovat ću u znanstvenim programima, edukaciji i cjelokupnom akademskom životu fakulteta. Takav angažman omogućuje duboko uranjanje u jednu iznimno poticajnu intelektualnu sredinu, ali i aktivno sudjelovanje u njezinu oblikovanju - rekao nam je Žunić kad smo ga upitali više o ovom važnom dostignuću te istaknuo da je riječ o iskustvu koje nadilazi klasično akademsko usavršavanje.
- Na program sam se prijavio samostalno, a riječ je o vrlo zahtjevnom i kompetitivnom procesu koji traje gotovo godinu dana. U tom razdoblju priprema se opsežan istraživački projekt, prikupljaju se međunarodna pisma preporuke, prolazi se nekoliko selekcijskih krugova i intervjua te se usuglašava suradnja s domaćinom na ciljanom američkom sveučilištu. U mom slučaju to je bila profesorica Beatriz Colomina od koje sam dobio pozivno pismo i s kojom sam razradio istraživački projekt - objašnjava nam Žunić koji u životopisu već bilježi međunarodne stavke.
Magistrirao je na Harvard Graduate School of Design, postdoktorsko usavršavanje završio na ETH-u u Zürichu, a iskustvo u Sjedinjenim Američkim Državama dodatno je produbio stipendijom Weinberg Fellowship na Sveučilištu Columbia. Princeton, na kojem će Alen Žunić biti prvi hrvatski predavač iz područja arhitekture, čini se kao vrlo logična sljedeća stepenica.
Arhitekt Alen Žunić: ‘Svaka ideja se čini nemogućom dok je netko ne ostvari‘
- Istraživat ću projekte 20. stoljeća koji su u svoje vrijeme djelovali avangardno ili čak utopijski, a danas ponovno postaju iznimno aktualni zbog globalne krize stanovanja. Vjerujem da se upravo u tim vizionarskim konceptima kriju ideje koje nam mogu pomoći u promišljanju budućih modela stanovanja i urbanog razvoja. Ono što je nekada izgledalo kao radikalna teorija, danas se pokazuje kao potencijalno rješenje za vrlo konkretne probleme - pojasnio je profesor Žunić kako će izgledati njegov angažman. Posebno ga veseli suradnja s vodećim svjetskim imenima arhitektonske teorije i prakse.
- Suradnja s profesoricom Colominom za mene ima posebnu vrijednost jer je riječ o jednoj od najutjecajnijih teoretičarki arhitekture, čiji rad pratim godinama. Uz nju, na Princetonu djeluju i brojni drugi istaknuti profesori i arhitekti, među kojima je i Elizabeth Diller, jedna od najpoznatijih arhitektica na svijetu. Rad u takvom okruženju predstavlja iznimnu priliku za profesionalni i intelektualni rast - ne skriva oduševljenje skorim suradnjama te dodaje da su njegovi kolege na Princetonu pokazali velik interes za teme kojima se bavi u Hrvatskoj, od arhitekture i urbanizma Mediterana do modernističke baštine jugoistočne Europe.
- To potvrđuje da i naš kontekst ima što ponuditi globalnoj akademskoj zajednici. Nakon povratka želim stečena iskustva prenijeti studentima u Zagrebu kako bi se to znanje vratilo i stvorilo novu vrijednost u sredini iz koje dolazim - poručuje Žunić.
Svjestan je, kaže, da ondje ne predstavlja samo sebe, nego i svoje sveučilište, hrvatsku arhitektonsku struku i akademsku zajednicu, zbog čega ima dodatnu motivaciju da da svoj maksimum.
Uspoređujući američki i europski sustav obrazovanja, naglašava da oba imaju svoje prednosti.
- Američka sveučilišta poput Princetona i Harvarda raspolažu iznimno velikim financijskim sredstvima, što im omogućuje razvoj ambicioznih istraživačkih projekata i angažman vodećih svjetskih stručnjaka. Arhitektura se ondje promatra kao društveni i kulturni fenomen, a ne samo kao tehnički proces projektiranja - objašnjava. S druge strane, europska tradicija donosi čvrste temelje.
- Naši studenti dobivaju vrlo kvalitetno tehničko i inženjersko obrazovanje koje je iznimno važno za praksu. Idealno obrazovanje nastaje na spoju ta dva pristupa, američke otvorenosti prema interdisciplinarnosti i europske preciznosti i odgovornosti prema struci. Upravo to iskustvo želim prenijeti studentima u Zagrebu - iskreno kaže Žunić koji ipak ne staje s obvezama na matičnom fakultetu i domaćim projektima.
Uz nastavu, priprema i dvije opsežne znanstvene publikacije, monografiju o arhitektu Aleksandru Dragomanoviću te knjigu o povijesti modernog i suvremenog hrvatskog urbanizma, a i njegov arhitektonski ured Albatross trenutačno razvija neke zanimljive priče.
- Među njima su poslovna zgrada, sportski sklop te kompleksna sportsko-rekreacijska zona u okolici Zagreba. U svim projektima nastojimo promišljati odnos arhitekture, grada i prirode, uz snažan naglasak na održivosti i prilagodbi klimatskim promjenama - otkriva nam, svjestan da rad između dvaju kontinenata donosi i logističke izazove, no vjeruje da će uspješno balansirati.
- Neće biti jednostavno, ponajprije zbog šest sati razlike između Hrvatske i istočne obale SAD-a. Ipak, danas je to puno lakše nego prije deset ili dvadeset godina. Zahvaljujući digitalnim alatima, moguće je voditi projekte i surađivati s kolegama bez obzira na udaljenost - zaključuje Žunić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....