DINKA PAVELIĆ

"Ovo su najveće mane prijedloga Zakona o pomorskom dobru i tko bi sve od toga imao koristi"

 Tom Dubravec/Cropix
"Želimo upozoriti građane na to što im se sprema eventualnim donošenjem tog zakona"- kaže Dinka Pavelić

Kontroverzni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pomorskom dobru već pola godine kod mnogih izaziva strah od devastacije i ograđivanja dijela obale. Sve je kulminiralo najavom prosvjeda 2. veljače u Zagrebu na Markovu trgu. Razgovarali smo s arhitekticom Dinkom Pavelić koja ima stručnu i savjetodavnu ulogu u inicijativi Javno je dobro, udruzi koja je "digla frku" oko te važne teme.

- Želimo upozoriti građane na to što im se sprema eventualnim donošenjem tog zakona. I sve saborske zastupnika iz pozicije i opozicije, da ne smiju dopustiti donošenje, jer oštetit će ne samo ovu generaciju, nego i buduće naraštaje. Ne možemo zamisliti na koji bi način predstavnici vladajuće većine iz obalnih gradova i općina nakon izglasavanja uopće došli u svoju sredinu i živjeli s tim što su izglasali.... - kaže Dinka Pavelić.

image

Arhitektica Dinka Pavelić, stručni savjetnik Udruge

Damir Krajac/Cropix

Nejavnost plaža

Jednostavno, udruga želi da se izbace svi članci i dijelovi članaka koji predviđaju bilo kakvo isključivanje dostupnosti građanima, osobito na plažama, ali i duž cijelog pomorskog dobra, tj. obalne crte i dubine mora.

- Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama treba povući iz procedure i temeljito preraditi u smjeru poštovanja pravnog pojma općeg dobra u općoj upotrebi, koje je po javnosti i dostupnosti iznad javnog dobra, što znači da pomorsko dobro nema vlasništva, pa ni RH nije vlasnik, nego se RH u ime svih hrvatskih građana samo treba brinuti o njemu tako da ostane dostupno svima. Izuzetak mogu biti vojne namjene i brodogradilišta - smatra.

Ispada da biste mogli zaraditi tužbu ako neovlašteno prijeđete preko koncesijskog dijela plaže, kaže Pavelić

Zanimalo nas je koja je najveća mana prijedloga tog zakona. Ono što najviše upada u oči u prijedlogu, objašnjava, uvođenje je kategorizacije plaža pa postoje prirodne i uređene plaže, a uređene se dijele na a) javne b) morske plaže ispred hotela, kampa i turističkog naselja i c) morske plaže za posebne namjene, iz čega proizlazi da su samo prve javne, a ostale su nejavne.

image
Tom Dubravec/Cropix

- Nejavnost plaža, tj. određenu ograničenost dostupnosti podcrtava i odredba da se uređene plaže daju u koncesiju, a prethodno se definira da koncesija isključuje opću dostupnost navedenog prostora tako što je moguće utužiti ‘ometača posjeda‘. U smislu prijedloga Zakona o pomorskom dobru, koncesija je nešto što se izdaje na dulje razdoblje, za sve uređene plaže, a implicira se na nekoliko mjesta da podrazumijeva i gradnju te je u tom slučaju moguće isključiti ‘opću upotrebu‘, tj. staviti ogradu ili bez ograde na nekoga nahuškati zaštitare - objašnjava Dinka Pavelić.

"Manipulira se pojmovima posebna namjena, posebna upotreba i plaže posebne namjene"

Koncentracija moći

Citira dio iz prijedloga Zakona: "Koncesionar je ovlašten podnositi tužbe u vezi s pomorskim dobrom koje mu je dano u koncesiju, kao i podnositi tužbe radi naknade štete, radi činidbe i protiv osoba koje mu ometaju nesmetani posjed pomorskog dobra koje je predmet koncesije"... Dakle, ispada, kaže, da bi se mogla zaraditi tužba ako neovlašteno prijeđete preko koncesioniranog dijela plaže, a zapravo preko teritorija koji vam pripada u duhu korištenja općeg dobra.

- Na temelju tog prijedloga zakona, sve uređene plaže, a to je većina plaža u gradovima, mjestima i u blizini hotelskih naselja i kampova, potpale bi pod režim nedostupnosti pomorskog dobra, pa čak bi se i neke javne plaže u siromašnijim općinama mogle naći u tom režimu, jer će jedinice lokalne samouprave biti stimulirane da utrže što kako bi izbjegle samostalnu obavezu održavanja - kaže arhitektica.

"Preizgrađeni dijelovi Italije i Španjolske upozoravajući su i blizak primjer, ali i obala Dominikanske Republike, gdje su isključivo vlasnici turističke infrastrukture stranci ili strani lanci...", kaže D. Pavelić

Također je, smatraju u toj udruzi, problematično manipuliranje pojmom "posebna namjena" i "posebna upotreba", pa tako u prijedlogu zakona postoje "plaže posebne namjene" koje podrazumijevaju ograničenje korištenja pomorskog dobra, a posebna upotreba je u skladu sa zakonom vremenski ograničeno pravo koje se stječe ugovorom o posebnoj upotrebi pomorskog dobra, na temelju kojeg se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu za obavljanje djelatnosti koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti.

image
Tom Dubravec/Cropix

- Vlada si je ovim prijedlogom zakona pokušala dodijeliti diskrecijsko pravo na dodjelu posebne upotrebe i gradnju objekata na rok do 50 godina. Općenito, tim prijedlogom zakona Vlada uzima previše ovlasti u odnosu na prošli zakon, kada je kontrolnu ulogu uvelike imao Hrvatski sabor. Sve je to dio iste priče i povezano je s izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, gdje je Vlada također predvidjela uzimanje na sebe donošenja Državnog prostornog plana, čiji će dio biti i Morski prostorni plan, kojeg još nema - kaže Dinka Pavelić i dodaje da bi se tako na jednom mjestu našla koncentracija moći bez ikakve javne kontrole i javne rasprave, koja bi diskrecijskim odlukama određivala što je od strateškog interesa za državu, u prostornom smislu i smislu koncesija te dodjeljivanja statusa tzv. posebne upotrebe.

Podsjetimo, dosadašnjim ugovorima o koncesiji na pomorskom dobru koncesionar je imao pravo samo organizirati djelatnost na nekom prostoru, a prijedlogom novog zakona ugovor o koncesiji na pomorskom dobru daje mu pravo na teritorij - akvatorij u smislu posjeda pa čak i pravo na tužbu. Dosad je na to pravo imao samo DORH. Ni jedinica lokalne samouprave nema pravo ni po starome niti po novome prijedlogu zakona pravo tužbe u smislu ometanja posjeda.

image

Bilaver kaže da se svi slažu da pomorsko dobro mora ostati u općoj uporabi

Jakov Prkic/Cropix

Pomorsko dobro kao nekretnina

Državni tajnik Josip Bilaver: "Nije istina da želimo ograditi plaže"

Državni tajnik Josip Bilaver, kojem je ministar Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, povjerio zadatak izrade tog zakona, za Slobodnu Dalmaciju je izjavio da su na sva pitanja postavljena nedavno na saborskim odborima dali odgovore i objašnjenja, uz napomenu da je ovo prvo čitanje gdje žele čuti mišljenja i prijedloge svih zastupnika, da bi u konačnici dobili najbolji mogući zakon. - Svi se slažemo u nastojanjima da pomorsko dobro mora ostati u općoj uporabi, a posebno plaže na koje smo ponosni i koje su jedan od zaštitnih znakova našeg turizma i obale. Ako nešto i nisu najbolje razumjeli iz teksta prijedloga zakona, ponovit ćemo i u raspravi u sabornici na prvom čitanju - kaže Bilaver koji nastoji ukazati da su namjere iskrene, a proces izrade zakona transparentan. Ako netko primjerice kaže, rekao je Bilaver, da se novim zakonom omogućava ograđivanje plaža, a prijedlog jasno kaže u članku 79. stavak 4 "morske plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima"; u članku 80 stavak 3 "zabranjeno je dohranjivati i ograđivati prirodne plaže"; u članku 83 stavak 3 "javna morska plaža ne smije se ograditi"; u članku 84 stavak 3 "morska plaža ispred hotela, kampa ili turističkog naselja ne smije se ograditi", onda ne vidi kako se netko usuđuje reći da tim zakonom žele ograditi plaže

Vjetroparkovi

Nedvojbeno bi najviše koristi od takvog zakona, smatraju u udruzi, imali raznorazni velik hotelski lanci, postojeći i oni koji tek ulaze na naše tržište, odnedavno svi u stranom vlasništvu, tzv. all inclusive resorti, kampovi, apartmanska naselja i ugostiteljstvo. Tu se provlači sintagma jedinstvene i funkcionalne cjeline pomorskog dobra s pozadinskom turističkom namjenom, čak se potpuno neosnovano pozivaju na prostorne planove, iako takvo što, kaže D. Pavelić, ne postoji u kontekstu prostornih planova, niti Zakona o prostornom uređenju.

- Koristi bi također mogli imati eventualni investitori u vjetroparkove na pučini, koji dobivaju velike poticaje, pri čemu je ekološki učinak takvih instalacija dvojben zbog utjecaja na podmorje te utjecaja na ekosustav i krajolik općenito. Zbog dubine našeg mora i vrste vjetrova, učinkovitost je upitna, a pokušava se preslikati model sjevernih mora koja su plića - govori.

U Udruzi smatraju da nekim prijedlozima ne bi bile zadovoljne lokalne uprave, što bi se vidjelo s vremenom

Također, u udruzi smatraju da taj zakon ide u prilog dosadašnjim ilegalnim graditeljima na pomorskom dobru te Vladinu pokušaju da centralizira moć na jednom mjestu, bez kontrole Sabora i javnosti.

Nadalje, kažu, ide u prilog ugostiteljima, npr. na udaljenim otocima i nepristupačnim obalama, pa je tako osmišljen pontonski mul samo za njih. I u suradnji s izmjenama Zakona o prostornom uređenju, svakome tko bi investirao u staračke domove na obali i tako realizirao koncept jadranske obale kao Floride za Europu.

image
Jakov Prkic/Cropix

Arhitekticu Dinku Pavelić pitamo što je loše u tome da se obala promatra kao nekretnina.

- Pomorsko dobro jest neka vrsta nekretnine, ali nije nekretnina u pravnom prometu, niti se nad njom mogu imati tzv. stvarna prava, kao što je pravo vlasništva, založno pravo i slično. No, ovim prijedlogom zakona znatno je razrađen sustav založnog prava na koncesiji, kojim bi se vjerovnicima, najčešće bankarskim institucijama, omogućilo da do 50 godina i dulje upravljaju pomorskim dobrom u koncesiji. To je opasno iz više razloga, pa i sigurnosnih. Ne smijemo dopustiti da velikim dijelovima našeg mora i priobalja upravljaju financijske institucije, bez ikakve mogućnosti pristupa tim dijelovima općeg dobra i bez mogućnosti opoziva koncesija, dakle kolonijalni koncept - smatra.

Na koji način to ugrožava našu obalu? Bi li završila kao preizgrađeni dijelovi obale Italije i Španjolske?

Domicilno stanovništvo

- Da, mislim da nam je obala Italije dobar, upozoravajući i blizak primjer, ali i kao obala Dominikanske Republike, gdje su isključivi vlasnici turističke infrastrukture stranci ili strani lanci koji od jednog utrženog dolara u domicilnoj državi ostavljaju 0,1 cent. Naša bi obala mogla uvelike postati nedostupna domicilnom stanovništvu, ali čak i gostima malih iznajmljivača - odgovara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. studeni 2024 01:30