Divlje životinje koje obitavaju u Grobničkim planinama uglavnom se drže podalje od ljudi. No, na jednom mjestu sada ih je nemoguće ne primijetiti. Na pročelju planinarskog doma Hahlić pojavilo se dvadesetak životinja u prirodnoj veličini, a kada padne mrak, njihove obrise dodatno naglašava diskretna rasvjeta. Izgledaju kao da su se trajno nastanile na zidovima planinarske kuće koja već cijelo stoljeće pruža utočište ljudima.
I upravo je to bila ideja. Simbolično udomiti životinje koje su na planini bile mnogo prije čovjeka, a koje on svojim djelovanjem sve češće potiskuje iz njihova prirodnog prostora. Planinarski dom Hahlić, smješten na 1097 metara nadmorske visine, na južnim obroncima Obruča iznad Grobničkog polja, slavi točno 100 godina od prvog otvorenja. Njegovi čuvari, članovi Planinarskog društva Obruč, odlučili su veliki jubilej obilježiti nizom projekata koji povezuju umjetnost, arhitekturu, zaštitu prirode i planinarsku tradiciju.
- Projekt murala sa životinjama na pročelju doma samo je jedna u nizu akcija koje smo osmislili i realizirali u povodu obilježavanja 100. godišnjice otvorenja planinarskog doma na Hahliću - kaže arhitekt Ivan Juretić koji već godinama sudjeluje u obnovi i uređenju tog planinarskog objekta.
Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!
Mural nije naslikan izravno na zidovima, nego je izveden od drvenih panela s crtežima životinja, čime je pročelje dobilo novu, gotovo scenografsku dimenziju. Umjetničko oblikovanje potpisuje akademska grafičarka Ksenija Pantelić, a crteži su prilagođeni arhitekturi postojeće zgrade. Životinje su prikazane u prirodnoj veličini, što cijelom projektu daje dodatnu edukativnu vrijednost.
Naime, ideja nije bila samo stvoriti zanimljiv prizor koji će planinari fotografirati, nego ih potaknuti da zastanu i razmisle o živom svijetu koji ih okružuje.
- Svrha je projekta skrenuti pozornost na zaštitu i brigu o tom dijelu živog svijeta, potrebi upoznavanja i edukacije posjetitelja i planinara o najčešćim vrstama životinja koje ovdje obitavaju, njihovim posebnostima, potrebama i pravilnom načinu zaštite i ophođenja s njima - objašnjava Juretić.
U osmišljavanje murala bili su uključeni i biolozi udruge Biom, predvođeni Ivom Šoštarić. Njihov je zadatak bio pomoći pri odabiru životinjskih vrsta, utvrđivanju njihovih karakterističnih obilježja i pripremi zanimljivih podataka koji prate pojedine prikaze. Tako je ovaj zanimljiv projekt dobio i znanstvenu podlogu.
Posebnu čar daje pozadinska LED rasvjeta zbog koje životinjski likovi dolaze do izražaja i nakon zalaska sunca. No, možda je još zanimljiviji podatak odakle dolazi električna energija koja ih osvjetljava. Planinarski dom Hahlić, naime, kilometrima je udaljen od elektrodistribucijske mreže. Električnu energiju osiguravaju solarni paneli i vjetroturbina koju su prije desetak godina vlastitim snagama izradili članovi Planinarskog društva Obruč. Voda se prikuplja iz oborina.
- Ovaj dom svu svoju struju dobiva od Sunca i vjetra, a vodu iz oblaka - slikovito kaže Juretić.
Da priča o životinjama ne bi završila samo na pročelju, osmišljeni su i edukativni suveniri. Riječ je o magnetima u obliku pojedinih životinja, s pratećim tekstovima, koje posjetitelji mogu ponijeti kući. Tako će, kako kaže Juretić, u vlastitom domu moći stvoriti malu kolekciju stanovnika Grobničkih planina.
Ipak, možda najneobičniji dio ove priče nalazi se nekoliko desetaka koraka od doma. Ondje su tri stare lokve, u ovim krajevima poznate kao kalići, koje su stoljećima bile dragocjen izvor vode za ljude i životinje. Štoviše, upravo se tim lokvama može zahvaliti što je planinarski dom sagrađen baš na tom mjestu.
Na bezvodnom krškom terenu voda je oduvijek određivala život. Ondje gdje je bilo vode, okupljali su se pastiri, kosci i drvosječe, križale su se planinske staze, odmarali ljudi i napajale životinje. Tako je nastalo i mjesto koje danas poznajemo kao Hahlić, čije je ime povezano s lokalnim nazivom za lokvu.
Posebno je zanimljivo da su tri kalića bila uređena prema svojevrsnoj hijerarhiji. Najveći, najviši i najdublji služio je isključivo ljudima, dok su se iz njega prelijevala dva manja, namijenjena napajanju stoke i divljih životinja.
- Od pamtivijeka je tu sjecište planinskih staza i mjesto susreta ljudi koji borave u planini, nekad pastiri, kosci i drvosječe, a danas planinari i izletnici - kaže Juretić.
S vremenom su kalići zapušteni, a njihovi kameni obzidi dobrim dijelom urušeni pa je njihova rekonstrukcija postala jedan od najvećih i logistički najzahtjevnijih projekata pripremljenih za 100. obljetnicu doma koja se upravo obilježava. Radovi su izvedeni tijekom vrućeg i sušnog ljeta kada su uvjeti bili najpogodniji za takav zahvat.
Obnova, međutim, nije važna samo radi očuvanja graditeljske baštine. Na krškom području takva su pojilišta iznimno vrijedna za biološku raznolikost. O njima ovise kukci, vodozemci, ptice i brojne druge životinje, a oko vode nastaje cijeli mali ekosustav.
- Danas svjedočimo kako je to bila jedna od rijetkih čovjekovih intervencija u prirodi kojom se povećavala biološka raznolikost te oplemenio krajolik - ističe arhitekt.
Posljednjih su godina oko Hahlića uređeni vidikovci, postavljene informativne i edukativne ploče uz staze, proširena je drvarnica i obnovljen okoliš doma. Terasa je dobila nove klupe, uređeni su unutarnji prostori, nabavljeni madraci, posteljina i druga oprema potrebna za ugodniji boravak.
Iza svega stoji mnogo rada, organizacije i, prije svega, volonterskog angažmana ljudi kojima je Hahlić mnogo više od mjesta na koje se dolazi vikendom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....