U samom srcu Praga, na obali Vltave, smjestila se jedna od najneobičnijih i najfotografiranijih građevina u Češkoj – Kuća koja pleše (Dancing House). Kada je dovršena 1996., izazvala je burne reakcije: od oduševljenja do negodovanja. Danas se smatra jednim od ključnih europskih primjera dekonstruktivizma, ali i simbolom češkog društvenog preporoda devedesetih godina.
Zgrada, čiji tornjevi djeluju kao da se uvijaju u plesu, rodila se iz suradnje dvojice arhitekata: američke zvijezde Franka Gehryja i češko-hrvatskog arhitekta Vlade Milunića. Upravo je Milunić prvi zamislio koncept dvaju volumena – statičnog i dinamičnog – kao metaforu Češke koja izlazi iz totalitarizma i ulazi u novu eru pokreta, kreativnosti i slobode. Gehry je tom konceptu dodao svoju prepoznatljivu razigranost, fluidnost i odvažnu igru materijalima, stvarajući duet koji će ući u povijest.
Kuća koja pleše ubrzo je dobila i svoj popularni nadimak "Fred and Ginger", prema slavnom plesnom paru Fred Astaire i Ginger Rogers. Iako ga je Gehry u početku smatrao previše hollywoodskim, ideja dvoje plesača utisnula se u javnu maštu i ostala zauvijek. Vitki stakleni toranj, koji "pleše", predstavlja Ginger, dok masivniji, stabilniji toranj simbolizira Freda.
Za Milunića, koji je rođen 1941. u Zagrebu u obitelji hrvatskog podrijetla, ovaj je projekt bio kruna dugogodišnjeg rada na humanizaciji stambenih naselja i javnog prostora. Premda je ostao najpoznatiji upravo po Dancing Houseu, tijekom karijere projektirao je brojne stambene komplekse, socijalne kuće i urbane zahvate u Pragu, a bio je i jedan od najistaknutijih arhitekata hrvatskog podrijetla u Češkoj, u koju je doselio s roditeljima 1956. Njegova kreativnost i urbanistička filozofija bile su presudne u početnoj ideji zgrade koja će postati globalna ikona.
Dugo odgađani projekt Franka Gehryja konačno dobio odobrenje za gradnju
Frank Gehry, već tada svjetska sila u arhitekturi, Kućom koja pleše samo je potvrdio status arhitektonskog buntovnika. Njegov potpis – savijeni metali, neočekivani volumeni, skulpturalnost i ignoriranje pravocrtnih konvencija – već je bio prepoznatljiv u muzejima, koncertnim dvoranama i kulturnim institucijama diljem svijeta.
I dok se Dancing House često opisuje kao minijatura Gehryjeva opusa, ona savršeno odražava duh njegove karijere: spajanje neočekivanog, pomicanje granica i oslobađanje arhitekture od ukočenosti. A istovremeno je postala jedno od najvažnijih arhitektonskih djela modernog Praga. Podsjetimo, Frank Gehry preminuo je u petak, 5. prosinca 2025., u 96. godini života. Prema izjavi Meaghan Lloyd, šefice njegova ureda, Gehry je umro u svom domu u Santa Monici nakon kratke respiratorne bolesti. Svijet ga pamti kao arhitekta radikalnih formi, a njegova djela poput Guggenheima u Bilbau, Walt Disney Concert Halla, Fondation Louis Vuitton i Dancing Housea svrstala su ga među najveće arhitekte naše ere. Godine 1989. osvojio je Pritzkerovu nagradu, najprestižnije arhitektonsko priznanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....