KOMUNALNI REDARI

Izdano 500 rješenja za otklanjanje nepravilnosti na zgradama u Zagrebu

 KRAJAČ DAMIR/CROPIX/
Nekoliko trenutačno važećih zakona djelomično regulira problematiku stanovanja i održavanja višestambenih zgrada

Na jednoj većoj stambenoj zgradi u Zagrebu, koja broji oko 300 stanova, prije nekoliko godina dogovorili smo bojanje fasadnih površina, lođa i balkona. Samo tjedan dana nakon izvedenih radova jedan od suvlasnika odlučio je da mu se odabrana boja ne sviđa, pa je svoj balkon nanovo obojio u kričavo žuto-zelenu. Naša tvrtka za upravljanje zgradama u ovakvim slučajevima nema ingerencije, pa smo zvali komunalnu službu Grada Zagreba, a cijela "bitka" trajala je nekoliko mjeseci, koliko je trebalo komunalnom redaru na postupanje i suvlasniku na vraćanje originalne boje.

image
KRAJAČ DAMIR/CROPIX/

KAZNE

Za nepoštivanje odredbi važećeg zakona koje se odnose na pisanje grafita, djelomično uređivanje i bojanje pročelja, postavljanje klimatizacijskih uređaja i antena, propisane su novčane kazne za pravne osobe u iznosu od 1000 do 10.000 kuna, a za fizičku osobu od 1000 do 5000 kuna

Statički pregled

Ovo je samo jedna od situacija koja prikazuje kako se suvlasnici višestambenih zgrada odnose prema svojoj imovini, a prepričao nam ju je jedan od upravitelja zgrada u Zagrebu, kad smo razgovarali o novom zakonu o stanovanju. Riječ je o nacrtu Zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada čija je izrada prolongirana zbog novonastalih okolnosti tijekom pandemije i razornog potresa koji je pogodio glavni grad. Naš je sugovornik tada komentirao kako bi novi zakon trebao nametnuti norme održavanja zajedničkih dijelova zgrada, ali i kazne za one suvlasnike koji će ih kršiti. Međutim, u prekršajnim odredbama nacrta Zakona o upravljanju i održavanju višestambenih zgrada, koji smo dobili na uvid, većim se dijelom navode novčane kazne za upravitelje, a u manjem za suvlasnike. One se odnose na situacije ako suvlasnik ne dozvoli ulaz u svoj dio zgrade radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja kvara koji uzrokuje ili bi mogao uzrokovati štetu zajedničkom ili posebnom dijelu zgrade drugog suvlasnika, a trebale bi iznositi od 5000 do 20.000 kuna.

Podatak iz resornog Gradskog ureda odnosi se na posljednjih pet godina. Komunalna služba u zadnje tri godine izdala je i 770 naloga za uklanjanje grafita te postupala u 80-ak slučajeva zbog antena i klima-uređaj

Nekoliko trenutačno važećih zakona djelomično regulira problematiku stanovanja i održavanja višestambenih zgrada, a upravo je komunalna služba nadležna kad su u pitanju djelomično uređivanje i bojanje fasada, nagrđenost grafitima, postavljanje antena i klima-uređaja, ali i neotklonjena oštećenja na zgradama. No, naši sugovornici istaknuli su kako to nije učestala pojava, a kao jedan od razloga naveli su i premali broj komunalnih redara u odnosu na obujam njihova posla.

image
IVAN KUHARIĆ/CROPIX

Najčešći su problemi neodržavanje krovova, dimnjaka, pročelja te zabatnih zidova, instalacijskih sustava...

Dražen Pomper, voditelj Grupacije upravitelja Grada Zagreba HGK, kontinuirano podsjeća na važnost ulaganja u zgrade uz stručnu pomoć upravitelja te skreće pažnju na nedovoljnu educiranost suvlasnika i neprovođenje zakona. Primjerice, trenutačno važeći tehnički propis, kojeg se praktički nitko ne drži, kaže da vlasnik za svaku građevinu, ovisno o materijalu gradnje, nakon određenog vremenskog perioda trebaju napraviti statički pregled. Za zidane zgrade i armiranobetonske to je deset godina. I taj bi se pregled trebao uvrstiti u godišnje planove održavanja zgrada. No, pitanje je kako tu obvezu prikazati, a da je suvlasnici ne shvate kao novi namet.

Iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet podsjećaju kako je u Zakonu o komunalnom redarstvu propisana obveza vlasnika za održavanje i uređenje vanjskih dijelova zgrada, i to na način da se uklapaju u cjelovit izgled zgrade.

Potrebna je kontinuirana edukacija građana i podizanje svijesti o vlastitoj imovini

- Zabranjeno je pisati grafite, poruke i slično te na drugi način oštećivati vanjske dijelove zgrade. Izuzetno, propisuje da se znakovi, slike, natpisi i drugo mogu ispisivati na vanjskim dijelovima objekta vidljivim s javne površine radi umjetničkog izražavanja uz suglasnost vlasnika i uz rješenje gradskih upravnih tijela. Propisana je zabrana djelomičnog uređivanja i bojenja pročelja, osim u slučaju kad zgrada ima više zasebnih ulaza, kada je dopušteno uređivanje pročelja dijela zgrade koji pripada jednom ulazu. Na vanjskim dijelovima zgrade vidljivima s površina javne namjene, dopušteno je držanje cvijeća i ukrasnog bilja, a iznimno, ako za to nema drugih prostornih mogućnosti, klimatizacijskih uređaja, antena i drugih predmeta - navode iz Grada.

image
KRAJAČ DAMIR/CROPIX

U slučaju nepoštivanja tih odredbi komunalni redar po izvršenom nadzoru nalaže odgovornim osobama otklanjanje uočenih nedostataka i propisuje novčane kazne.

Prijave građana

- Službenici komunalnog redarstva su u razdoblju od 2018. do 2020. godine po službenoj dužnosti izdali ukupno 770 naloga za uklanjanje grafita, izrekli 29 prekršajnih sankcija poznatim počiniteljima grafitiranja te postupali u 79 slučajeva postavljanja antena i klima-uređaja - navodi se u odgovoru.

Komunalni redari vrlo se često susreću s neriješenim imovinsko-pravnim statusima objekata, ovrhama te raznim sporovima, zbog čega su predmetni postupci složeni i vrlo često dugotrajni

Ističe se kako se ne može generalno dati neka ocjena koja bi se odnosila na održavanje svih zgrada u Zagrebu, no najčešći su problemi suvlasnika koji godinama ne ulažu u zgrade neodržavanje krovova, dimnjaka, pročelja te zabatnih zidova, instalacijskih sustava, stubišta, neuređenih potkrovlja...

image
DAMJAN TADIĆ/CROPIX

Prema Zakonu o građevinskoj inspekciji, u dijelu koji se tiče nadležnosti Odjela komunalnog redarstva, komunalni redari postupaju po službenoj dužnosti i po zaprimljenim prijavama građana, a imaju pravo i obvezu poduzimati mjere uklanjanja ruševine zgrade, otklanjanja oštećenja pročelja i pokrova postojeće zgrade koja nisu nosiva konstrukcija, uklanjanja građevine, dovršenja vanjskog izgleda zgrade...

Uklanjanje ruševina

Konstruktivna oštećenja na zgradi u nadležnosti su Građevinske inspekcije

Najveći dio nadzora komunalnih redara odnosi se na postupke uklanjanja ruševnih objekata te na otklanjanje oštećenja pročelja i pokrova postojeće zgrade koja nisu nosiva konstrukcija. Od 2016. godine do danas u 156 slučajeva obveznici uklanjanja ruševnih objekata sami su, prema izdanim rješenjima komunalnog redara, uklonili ruševine, odnosno ostatke zgrada koje se najmanje pet godina ne rabe jer su izgubile svoja svojstva te nisu prikladne za uporabu sukladno svojoj namjeni, a pritom nisu upisane u Registar kulturnih dobara. Prisilno, putem treće osobe, odnosno ugovornog izvođača Grada, uklonjeno je 15 ruševnih objekata na trošak obveznika uklanjanja. - Prilikom provedbe navedenog Zakona o građevinskoj inspekciji, komunalni redari vrlo se često susreću s raznim problemima kao što su neriješeni imovinsko-pravni statusi objekta, ovrhe te razni sporovi koji se vode pri nadležnim sudovima, zbog čega su predmetni postupci složeni i vrlo često dugotrajni - navode u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Dodaju da su sva konstruktivna oštećenja, poput nosivih zidova, dimnjaka, krovne konstrukcije i slično, u nadležnosti Građevinske inspekcije

- U razdoblju od 2016. do danas izvršeno je više od 1560 nadzora, pritom je izdano 493 upravna rješenja za otklanjanje nepravilnosti, a od kojih se 352 odnosilo na uklanjanje ruševina zgrada - kažu i dodaju kako je nakon potresa višestruko povećan broj prijava građana u vezi s predmetnom problematikom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. studeni 2024 12:44