Bazen u dvorištu zvuči kao ostvarenje ljetnog sna, ali zapravo je riječ o ozbiljnom građevinskom zahvatu koji traži dobro planiranje, od odabira mjesta i dimenzija, preko potrebne dokumentacije, pa sve do izbora konstrukcije, opreme i završnih materijala. Prije nego što bager zakopa prvu lopatu, važno je znati što sve gradnja bazena podrazumijeva, koliko traje i kolika ulaganja očekivati.
Potrebna dokumentacija
"Ma, za bazen mi ne treba ništa od papira", često se može čuti kada je riječ o bazenima. No, da to nije baš tako, upozorava arhitektica Tatjana Liktar Elez iz arhitektonskog ureda Metar Milimetar. Ona ističe kako prije gradnje svakako treba provjeriti uvjete iz nadležnog prostornog plana te zakonsku regulativu.
- Gradnja bazena mora biti u skladu s odredbama nadležnog prostornog plana. U većini prostornih planova bazen se smatra pomoćnom građevinom te njegova gradnja mora poštovati uvjete iz tog plana: površina bazena mora biti unutar dozvoljene izgrađenosti čestice, koja uključuje sve građevine na čestici, a smještaj je u većini planova propisan minimalno jedan ili tri metra od međe, a ponegdje i više od toga. Neki planovi propisuju da bazen mora biti natkriven krovom ili dijelom kuće, stoga je potrebno provjeriti što propisuje nadležni plan u vašem mjestu - savjetuje Tatjana Liktar Elez.
U zadarskoj tvrtki Pool Factory upozoravaju i na jednu čestu zabludu. Mnogi vjeruju da se manji privatni bazen može izgraditi bez potrebne dokumentacije, no za svaki bazen u Hrvatskoj potrebno je imati najmanje glavni projekt. Naime, prema važećem Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima, ukopani bazen tlocrtne površine do 100 kvadrata može se graditi bez građevinske dozvole, no uz obveznu izradu glavnog projekta.
Najljepši hrvatski domovi, bazeni iz snova i priče koje inspiriraju: Ljetni broj D&D-a je u prodaji!
Građevinska dozvola potrebna je za veće bazene, ali i za one koji nisu ukopani u tlo.
- Montažni bazeni tretiraju se kao armiranobetonski: do sto kvadrata ne treba građevinska dozvola, ali treba glavni projekt, a za bazen iznad sto kvadrata treba i jedno i drugo - kaže Tatjana Liktar Elez, dodajući kako glavni projekt nije tek formalnost.
- Njime se provjerava usklađenost bazena s prostornim planom, definiraju konstrukcijska rješenja i statika - ako se radi o armiranobetonskoj konstrukciji, kao i svi potrebni sustavi, od dovoda i odvodnje vode do elektroinstalacija, rasvjete i bazenske tehnike - napominje.
Ako se bazen gradi uz postojeću kuću, projekt se izrađuje samo za bazen. No, kada su kuća i bazen dio istog projekta, bazen se, neovisno o njegovoj veličini, najčešće uključuje u dokumentaciju za ishođenje građevinske dozvole za kuću kako bi se sve instalacije i građevinski zahvati pravovremeno uskladili već u fazi projektiranja.
Također, početak građenja bazena potrebno je prijaviti nadležnom odjelu za graditeljstvo, i to osam dana prije početka gradnje.
Vrste bazena
Na tržištu postoje razne vrste bazena, ali pojednostavljeno, dijele se prema tipu konstrukcije od koje su građeni te prema sustavu regulacije vode. Prema tipu konstrukcije, imamo klasični bazen građen od armiranobetonske konstrukcije te različite vrste polumontažnih bazena.
- Betonski bazeni grade se na licu mjesta te se u praksi i dalje smatraju najtrajnijim rješenjem. Uz njih na tržištu postoje i različiti tipovi polumontažnih i montažnih bazena koji su konkurentni cijenom, ali i brzinom izvedbe. Među njima su sve prisutniji bazeni od nehrđajućeg čelika, odnosno inoxa, ili poliestera, čija se konstrukcija u komadu dovozi na gradilište pa zahtijeva manje radova na samoj lokaciji - objašnjava arhitektica Liktar Elez.
Kada je riječ o sustavu regulacije vode, razlikujemo bazene sa skimmerom i preljevne bazene. Kod skimerskog sustava razina vode nalazi se nešto niže od ruba bazena, a površinske nečistoće prikupljaju se kroz skimere i odvode u sustav filtracije. Kod preljevnih bazena voda se prelijeva preko ruba u poseban kanal, što omogućuje učinkovitije uklanjanje nečistoća i stvara elegantniji vizualni dojam. Sve popularniji infinity bazeni zapravo su posebna izvedba preljevnog bazena kod koje se voda prelijeva preko jedne ili više stranica, stvarajući dojam da se površina bazena stapa s horizontom.
Osim prema konstrukciji i cirkulaciji vode, bazeni se razlikuju i prema načinu obrade vode. Najčešći su klorni bazeni, no sve su zastupljeniji bazeni sa slanom vodom, kod kojih se dezinfekcija provodi elektrolizom soli. Na tržištu se susreću i magnezijski bazeni, u kojima voda sadrži magnezijeve minerale pa ih mnogi korisnici smatraju ugodnijima za kožu i oči. Posebnu kategoriju čine prirodni ili biološki bazeni, koji kvalitetu vode održavaju pomoću biljaka, mikroorganizama i prirodne filtracije, bez klasične kemijske dezinfekcije.
Koje dimenzije bazena su mi dovoljne?
Odabir dimenzija bazena ovisi o individualnim željama i budžetu, planiranim aktivnostima, ali i o slobodnom prostoru na određenoj parceli.
- Uobičajene dimenzije bazena za osobne potrebe su: dužina sedam do 10 m te širina od tri do pet metara. Oblici bazena također variraju, mogu biti klasično pravokutni, no i okrugli, ovalni ili oblika po želji - kaže arhitektica Tatjana Liktar Elez.
Što se tiče dubine, uobičajena dubina bazena je oko 1,5 metara, no i ova mjera ovisi za koga je namijenjen i što će se u njemu raditi.
- Primjerice, dubina od 1,20 metara pogodna je za djecu i neplivače, a za skokove u vodu s ruba bazena morate predvidjeti minimalno 1,8 metara - pojašnjava.
Koliko košta bazen 8 x 4 metra, dubine 1,5 metara?
Bazen dimenzija 8 x 4 metra i dubine 1,5 metara smatra se tipičnim izborom za obiteljske kuće. S površinom od 32 kvadrata, takav bazen ne zahtijeva građevinsku dozvolu, ali je za njegovu gradnju potrebno izraditi glavni projekt.
Prema procjeni arhitektice Tatjane Liktar Elez, za armiranobetonski bazen tih dimenzija sa skimerskim sustavom i pripadajućim šahtom za strojarnicu treba računati na ulaganje od približno 30.000 eura naviše. Konačna cijena ovisit će o odabranim materijalima, opremi i uvjetima na terenu.
Troškovi se mogu podijeliti u tri osnovne skupine:
Građevinski radovi
Prvi korak je iskop bazenske jame, čija cijena najviše ovisi o vrsti tla i pristupačnosti terena. Ako je tlo tvrđe ili zahtijeva više ručnog rada, trošak raste.
Iskop bazena: približno 1500 do 2500 eura
Armiranobetonska konstrukcija (ploča i stijenke debljine 20 cm): oko 8000 eura
Hidroizolacija i mehanička zaštita hidroizolacije: oko 1500 eura
Završna obloga bazena
Značajan utjecaj na ukupnu cijenu ima i odabir završne obloge.
Keramičke pločice: oko 10.000 eura
Epoksi ili mikrocementni premaz: oko 7000 eura
PVC folija: oko 5000 eura
Instalacije i bazenska oprema
Bez obzira na završnu obradu, svaki bazen zahtijeva sustav za filtraciju i cirkulaciju vode.
Osnovna bazenska tehnika (skimer, filter, pumpa, mlaznice, podni ispust, cjevovod s ventilima i elektroinstalacija): približno 8000 do 10.000 eura
Dodatna oprema poput rasvjete, sustava grijanja, automatskih dozatora, protustrujnog plivanja, robota za čišćenje ili rolo-pokrivača: od oko 5000 eura naviše, ovisno o odabranim rješenjima.
- Riječ je o okvirnim iznosima koji služe za grubu procjenu investicije. Točna cijena može se dobiti tek nakon izrade projekta i prikupljanja ponuda izvođača specijaliziranih za gradnju bazena - napominje arhitektica.
Koliko traje izgradnja?
Vrijeme izgradnje betonskog bazena u prosjeku je dva do tri mjeseca, a kod polumontažnih i montažnih bazena i znatno kraće. Naravno, na trajanje radova mogu utjecati vremenski uvjeti, složenost terena te dostupnost materijala i izvođača.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....