Arhitektica Violeta Beljić Kušić: Život na uličnim terasama kao najbolji suvenir

Volim toplo doba godine, kad gradovi i mjesta prodišu punim plućima. Onu vrevu ljudi, životinja, bujanje zelenila, događanja… Kad te grad obujmi i vuče u nezaboravne doživljaje i neočekivane susrete. Kad sjediš lijeno na terasi kafića ili restorana i promatraš prolaznike, uživajući u svom (ili tuđem) gradu, konzumiranju osvježenja i dobrom društvu. Volim i šetati uz terase ugostiteljskih objekata gdje te svaki privlači u svoj svijet mirisima i ponudom, dobrom ekipom, glazbom.

Davno me jedan topli turistički vodič upozorio da se kao turist koji je prvi put u nekom gradu manje krećem po muzejima i interijerima građevina. Grad treba upoznati prvo šećući njegovim ulicama. Tako se najbolje sagledaju kultura, duh mjesta, život zemlje. I zaista, ono što se doživi na ulici najviše ostaje u bakrorezu sjećanja na neku zemlju. Plešeš uz ritmove Santiaga de Cube, čuješ fado na ulicama lisabonske Alfame, planiraš shopping u cafeu pariškog distrikta Marais uživajući u eclairu i promatrajući šarmantne Parižanke brbljajući s vlasnikom kao da se oduvijek poznajete… Život koji se tako utka u naš.

Što je zajednički nazivnik tome? Terase. Ulične terase. Pune ljudi. Kao i u mome gradu. U mojoj zemlji. No, ne ide sve tako mirno. Ugostitelje se napada kako uzimaju prostor pješačke i kolne komunikacije, slijepi ljudi uistinu često nailaze na zapreke, slijede tužbe, prigovori na buku, iznenadne gradske intervencije o uklanjanju terasa za koje je sam Grad izdao dozvolu. Često su sami stanovnici gradova i manjih mjesta najveći protivnici onoga što zadržava turiste u njihovu gradu i dovlači nove.

Ima li opravdanja za nezadovoljstvo ugostitelja, ima li opravdanja za nezadovoljstvo građana? Moram priznati da sam uvijek na strani ugostitelja koji se drže regula, a njih ima dosta. Naišla sam kod nas (ali i u sitnim fragmentima svijeta koje sam posjetila) i na tužna rješenja koja devastiraju mjesto, a mogu reći i ljudsko dostojanstvo. Gdje je isključiva mjera profit na brzinu.

Taj isti Grad koji uklanja terase na malo veću halabuku u medijima odobrava takve ropotarnice koje kvare ugled. Kvadrati grada imaju cijenu koju je lijepo inkasirati u blagajnu, ali promišlja li se i kontrolira dovoljno ono što treba niknuti kao svojevrsna nova arhitektura grada koja duboko zadire u urbanizam i sve njegove zakonitosti i problematike? Zato moramo biti odgovorni prema onome što donosimo mjestu u kojem jesmo, ali i reciprocitetno – gradski oci ne bi smjeli dozvoliti nekontrolirano umnožavanje stolica i stolova bez identiteta koje zastire sliku grada, kao što je to već izmaklo kontroli u npr. Dubrovniku.

Za obavljanje ugostiteljskih usluga izvan objekta, dakle na terasama, u vrtovima i zatvorenim dvorištima (tzv. patio), potrebno je slijediti određene zakonske odredbe. S jedne strane tu su minimalni tehnički te sanitarni uvjeti koje je potrebno zadovoljiti kako bi se djelatnost mogla obavljati, a vezano uz vrstu ugostiteljske usluge. Uz to, svaki grad ili općina donosi i svoj Pravilnik o postavljanju kioska, drugih građevina gotove konstrukcije i pokretnih naprava.

Bitno je dopustiti nesmetanu i sigurnu komunikaciju ljudi i vozila, mimoilaženje ljudi u invalidskim kolicima, nesmetano korištenje okolnih objekata, omogućiti pristup vozilima javnih službi, posebno vatrogasnim, policijskim i vozilima komunalne službe i hitne pomoći.

Opremu otvorene terase čine stolovi, stolice, zaštitna naprava od sunca i atmosferilija te, eventualno, ograda, a postavlja se unutar označene, odobrene površine, s time da je vanjski rub eventualne ograde ujedno i vanjski rub odobrenih gabarita. Ovisno o lokaciji, podneblju, kulturnim dobrima mjesta definiraju se i materijali od kojih je oprema izrađena. Uobičajeno je naprava za zaštitu od sunca i atmosferilija suncobran.

Iznimno se odobravaju tende, koje maksimalno pokrivaju odobrenu parcelu terase, a ovisno o podneblju ili mjestu mogu se dozvoliti ili zabraniti bočna zatvaranja, npr. plastikom. Često je za izvedbu tendi potrebno odobrenje Konzervatorskog odjela grada ako je riječ o povijesnoj zoni ili drugog kuturno-povijesnog značaja. Definira se materijal, ali i boja tendi i suncobrana te pozicija reklamnih poruka.

Posebno se definiraju materijali eventualne ograde te maksimalna visina. Ograda se ne smije fiksno pričvršćivati za javnu površinu, osim na pomičnu montažnu podlogu. Ograda može biti od različitih materijala, ali je definirana gradska zona u kojoj se određeni materijal može upotrebljavati. To su vaze, žardinjere od drva, keramike, plastike, ograde od leksana ili dr. imitata stakla.

Otvorena terasa najčešće se postavlja izravno na postojeće popločeno ili asfaltirano tlo, s time da se nijedan element opreme ne smije pričvrstiti za podlogu. Iznimno se može postaviti i pomična montažna podloga, obično metalne ili drvene potkonstrukcije, a drvene, sintetske ili keramičke obloge, koja mora sadržavati ogradu, s obzirom na to da je viša od postojećeg nivoa tla.

Tako nalaže zakon. Ali što je s onim dijelom priče gdje svaki ugostitelj (ili, nadam se, njegov projektant) donosi novu dimenziju grada, jednostavna ili luksuzna rješenja, koja će izmamiti iz vas respektabilnost, zadovoljstvo i, u konačnici, povratak? Svjetski primjeri pokazuju da su najbolja rješenja zapravo toliko jednostavna u svojoj realizaciji. Nema mnogo priče, samo duh, šarm i originalnost.

Dvije daske i malo boje priljubit će vas na kavu iz boemske “promatračnice”. Kod nas još nisu zaživjeli pop up restorani i kafići, sjajan i povoljan način za ugnijezditi se i u najcentralnije točke grada, ne ugrožavajući ga. Na izmaku sezone spakiraju se i “odu”. Neiskorištena dvorišta mogla bi postati pravi mali rajski vrtovi. Matrice su to brojnih svjetskih gradova i brandova koji drže do sebe.

O opremi neću mnogo govoriti jer je tržište uglavnom poznato. Sve više se koriste i suncobrani s kazetnim profilima koji se montiraju na zid, 3D senzori koji sklapaju suncobran uslijed vjetra, integrirana LED rasvjeta, visokotehnološki raspršivači vode za hlađenje. Namještaj od tikovine ili drugih egzota, poliuretana i polietilena, ratana i tehno ratana, aluminija, sintetske užadi i tkanina, žardinjere za cvijeće koje su ujedno i pregrade, a mogu imati i integrirano svjetlo, omogućit će kvalitetno funkcioniranje usluge, jedinstven ambijent, kao i zadovoljstvo gosta.

Korištenje vanjske terase sezonski je posao (iako sve manje zbog inovativnih sustava grijanja i zaštićivanja), no preporučljivo je ulaganje u kvalitetan pod te namještaj koji će udobnošću i dizajnom osigurati privlačnost boravka na terasi. Bogat repertoar materijala omogućuje stvaranje različitih ugođajnih efekata i kreiranja jedinstvenih terasa, uz poštivanje zakonskih odredbi. Za ostvarenje dobrog posla, ali i kvalitetne interpolacije u postojeću urbanističku potku svakako je bitan i ambijent, uz mjeru i ugodnu originalnost. I nikako ne zaboravite korespondirati s doživljajem podneblja u kojem se terasa nalazi ili pak s vrstom ponude, odnosno sadržaja koji se želi plasirati.

Galerija odabranih fotografija najvidljivije ilustrira značenja akcentiranih ovim tekstom: malo i dobro, podneblje, prepoznatljivost, simbol, duh mjesta ili turizam. Veliki naglasak na turizam, jer osim arhitektonskih simbola grada na koje pomislite, ali se zbog njih vjerojatno nećete vratiti u jednu zemlju ili grad, na njih će vas podsjećati doživljaj srdačnosti i susretljivosti ljudi, radost življenja i kulturološke značajke svakodnevice. Gradska uprava dužna je bolje kontrolirati karakteristike gradnje, od lokacijskih do estetskih, a sami ugostitelji nose odgovornost prema dijelu grada koji im je ustupljen uz povjerenje. Samo tako smanjit će se nezadovoljstvo stanovnika i oplemeniti urbanistička, sociološka i turistička infrastruktura.

Iskreno želim da postanemo svjesni važnosti života grada na ulicama, kojem pridonose i terase. Nemoguće je zamisliti svjetske metropole, pitoreskna mjesta, mediteranske gradove bez vanjskog života na terasama, bez ljubavi prema gradu i ljudima koja se tamo rađa, bili oni domicilni ili gostujući, i nosi u sebi kao najljepši suvenir dugo i daleko.

Violetu možete kontaktirati na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. te pratiti na webu i Facbooku