Tržnice kao platforma za kompostiranje biootpada. Za jednoga smeće, za drugoga vrijedan resurs

Prije nekoliko godina kao profesor na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu s grupom studenata istraživao sam postojeće tehnologije za kompostiranje te kako ih integrirati u navike građana i procese vezane uz socijalne interakcije.

Sergej Lugović u svom pogonu za uzgoj biljaka Vesela motika

MARKO MISCEVIC/CROPIX/

Primarni je fokus stavljen na biootpad koji se može koristiti u urbanoj poljoprivredi, koja se može definirati kao poljoprivredna praksa koja se odvija u gradovima ili vrlo blizu njih. Nakon terenskog istraživanja došli smo do dva vrlo zanimljiva zaključka. Prvi je bio da ugostiteljski objekti, restorani, ustvari stvaraju relativno malo biootpada, a goleme količine stvaraju se na tržnicama. To mi je potvrdio i jedan kolega u neformalnom razgovoru kad mi je ispričao kako mu netko od rodbine po tržnicama skuplja voće koje bi se inače bacilo te od njega peče rakiju. Baš u skladu s izrekom - za jednoga smeće, za drugoga vrijedan resurs. Temeljem fotosnimaka i razgovora s ljudima došli smo do evaluacije koliko se biootpada stvara svaki dan te smo počeli istraživati koje su dostupne tehnologije raspoložive, koji su kapaciteti, potreba za ljudskim resursima te kako dizajnirati socio-tehnološki sustav, uključujući procese, funkcije te koje bi bile koristi od implementacije takve tehnologije. Kao izvor informacija u tom smo trenutku koristili portal koji je nudio kineska tehnička rješenja. Cijene trenutačno variraju od 20.000 do 40.000 dolara za kapacitete od 500 do 1000 kilograma dnevno. Ako to stavimo u godišnju iskoristivost od oko 70 posto, dolazimo do 200.000 kilograma godišnje, odnosno 1,8 kuna po kilogramu. Trenutačna cijena vreće od 200 litara, odnosno oko 50 kilograma običnog treseta, iznosi oko četiri kune.

Na postojećim tržnicama proizvođači i kupci se već susreću pa implementacijom novog sustava ne bi bilo potrebe za mijenjanjem obrazaca ponašanja

KALIANTYE/SHUTTERSTOCK

E, sada, kako smo zamislili proces te zašto se baš tržnica pokazala interesantnom kao platforma za proizvodnju komposta iz bio otpada? Kao prvo, tržnica je mjesto gdje se susreću proizvođači hrane s kupcima. Kupci koji dolaze na tržnicu mogu donijeti svoj biootpad od kuće, zamijeniti ga za neku vrstu kupona koji mogu iskoristiti pri kupnji nove hrane. Prodavači koji su primili te kupone kao valutu mogu ih poslije zamijeniti za kompost proizveden na tržnici. Isto tako, implementacija ovakve tehnologije omogućava kreiranje novih radnih mjesta jer ako proizvedemo toliku količinu komposta, kreirali smo sljedeće vrijednosti: zapošljavanje, smanjenje troškova logistike vezane uz glavno mjesto prerade biootpada, podižemo svjesnost vrijednosti otpada kao resursa, poljoprivrednici kada ujutro dostave pun kombi hrane za prodaju, vraćaju se kući s kompostom koji koriste u proizvodnji. Kupci pak, s obzirom na sve veću popularnost uzgoja hrane na balkonima i krovovima, mogu preuzeti kompost za svoje balkone i projekte. Nadalje, ako implementiramo 20 strojeva za preradu tone dnevno, smanjujemo rizik u slučaju zastoja prerade jer su puno manje šanse da se pokvari svih 20 strojeva nego jedan veliki.

Kako priča ne bi stala na konceptualnom istraživanju, kao tvrtka u suradnji s partnerima u posljednjih nekoliko godina nastavili smo s razvojem koncepta. Prvo smo testirali različite recepture komposta i njihovu mikrobiologiju. Razvili smo prototip kompostera koji je potpuno automatiziran tako da obrađuje biootpad po zadanim recepturama koje se implementiraju kroz IoT platformu koja kako pokreće određene dijelove uređaja tako kontrolira putem senzora zadane parametre. Istražili smo i različite izvore biootpada u prehrambenoj industriji te scenarije njihove implementacije. Organizacijski vjerujemo da urbana poljoprivreda mora biti decentralizirana, stoga je trebaju pratiti i tehnologije koje omogućuju realizaciju takvih distribuiranih bio socio-tehničkih sustava. Potrebne tehnologije, kojima radimo i koje razvijamo s partnerima, osim samih kompostera su IoT platforme digitalni blizanci za upravljanje nepokretnom imovinom, biotehnološka rješenja koja se koriste u procesima prerade te obnovljivi izvori energije.

Uglavnom, tehnologija i znanje su tu, samo treba napraviti iskorak te ih početi koristiti na dobrobit građana. Tržnica je super platforma za takvo što jer se tamo već susreću proizvođači i kupci te nije potrebno značajno mijenjati obrasce ponašanja.