Svi znamo da ono što jedemo za doručak može odrediti ton za ostatak dana. No znanstvenici kažu da bi također moglo biti veliki poticaj vašem mozgu, pomažući vam da ostanete usredotočeni i bolje radite na poslu.
Dodavanje nasjeckanih oraha svako jutro moglo bi vam pomoći da izoštrite svoj um, sugerira nova studija.
Istraživači sa Sveučilišta u Readingu otkrili su da jedenje 50 g oraha - što je ekvivalent velikoj šaci - dovodi do brže moždane reakcije tijekom dana kada se dodaju doručku.
Orasi se već smatraju superhranom, prepunom zdravstvenih dobrobiti. Bogati su esencijalnim omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti i drugih stanja. Također su puni antioksidansa koji mogu pomoći u smanjenju razine LDL (lošeg) kolesterola. Nova studija, objavljena ovog mjeseca u Food & Function, proučavala je kako orasi utječu na mozak mladih ljudi.
Istraživači su regrutirali 32 zdrave odrasle osobe u dobi od 18 do 30 godina i nasumično ih rasporedili u terapijsku ili kontrolnu skupinu. Terapijska skupina jela je jedan obrok muslija i jogurta od vanilije pomiješanog s 50 g, izdašnom šakom – zdrobljenih oraha za doručak. Doručak kontrolne grupe sastojao se od jogurta i muslija bez orašastih plodova. Četrdeset grama otopljenog maslaca dodano je obroku kontrolne skupine kako bi grupe bile dobro usklađene u makronutrijentima, ukupnoj težini i ukupnom broju kalorija. Nakon tjedan dana sudionici su se vratili i konzumirali obrok koji nisu pojeli prvi put. Krvni testovi te kognitivna i EEG mjerenja obavljeni su na početku, a zatim dva, četiri ili šest sati nakon doručka.
Nakon doručka bogatog orasima, sudionici su pokazali bolje vrijeme tijekom obavljanja kognitivnih zadataka i skupa mentalnih vještina koje se koriste za upravljanje svakodnevnim zadacima poput izrade planova, rješavanja problema i prilagodbe novim situacijama. Učinak je trajao cijeli dan.
- Ova studija pomaže u jačanju argumentacije oraha kao hrane za mozak, rekla je Claire Williams, profesorica neuroznanosti na Sveučilištu i autorica studije. - Šaka oraha uz doručak dala bi mladim odraslim osobama mentalnu prednost kada trebaju pokazati vrhunske rezultate. Osobito je uzbudljivo da bi tako jednostavan dodatak prehrani mogao napraviti mjerljivu razliku u kognitivnim performansama, piše New Atlas.
Sadnja oraha
Orah se može saditi u jesen ili u proljeće, no za većinu naših područja preporučuje se jesenska sadnja jer se tako bolje primaju sadnice te je bolji rast u prvoj godini od sadnje. Ubraja se među iznimno prilagodljive voćke jer jednako dobro uspijeva kako u primorskom, tako i u kontinentalnim dijelovima naše zemlje. Uzgaja se uglavnom kao visokostablašica s duljinom debla iznad 2,5 metra, ponajviše zbog vrijednosti drveta; no također se uzgaja i radi ploda.
Orasi koji se sade kao sadnice daju bolju kvalitetu kako ploda, tako i drveta. Orah uzgajan iz sjemena (generativnim putem) donosi puni rod između 10. i 15. godine nakon sjetve/sadnje.
Izbor položaja za podizanje nasada
Za podizanje nasada oraha potrebna su duboka plodna zemljišta na blagim padinama ili ravnim terenima. Izuzetno su pogodna aluvijalna zemljišta bogata humusom (zemljišta nastala nanosima rijeka).
Orah možemo saditi na kamenitom i glinovitom tlu, kao drvored, ogradu te čiste orahove nasade po sistemu istostraničnog trokuta zbog boljeg osvjetljenja.
Prikladni položaji za nasad oraha obično su položaji na kojima se uspješno uzgaja vinova loza, odnosno, blagi nagibi s kajsijama kao međukulturom. Kod nas se orah gaji do 1000 metara nadmorske visine (N/V).
Priprema tla za sadnju
Orahu odgovaraju duboka i plodna tla, premda se može uzgajati i na tlima slabije kvalitete. Podnosi i kisela i slabo alkalna tla. Za plantažni i intenzivan uzgoj oraha potrebno je odabrati duboka i propusna tla, s reakcijom tla pH 6,5 - 7,5 te s oko 10 mg fiziološki pristupačnog P2O5 i oko 20 mg pristupačnog K2O.
Prije sadnje oraha, sa zemlje je potrebno ukloniti suvišne drvenaste biljke s njihovim korijenjem jer se time umanjuje opasnost od truleži korijena u novom nasadu. Teren je potrebno poravnati kako bi se spriječilo zadržavanje vode ili postaviti odvodnu drenažu zato što orah ne podnosi stajaću vodu. Nakon krčenja i ravnanja po površini se rašire organska i mineralna gnojiva te se zemljište rigola na dubinu od oko 80 cm.
Izbor sadnog materijala
Najbolje je saditi sadnicu koja nema krošnje. Mladica oraha ima vrlo veliku srž, pa je potrebno, kad je prikratimo pri sadnji, sredinu rane premazati ilovačom.
Kod podizanja nasada oraha radi proizvodnje plodova, sadnice oraha moraju imati razgranat korijenov sustav, a to se postiže odsijecanjem vrha sjemena koje je proklijalo prije sadnje (skraćivanjem glavne žile kod podloga pred kalemljenje).
Proizvodnja sadnog materijala kod oraha se vrši generativnim putem (sjemenom) i vegetativnim putem (kalemljenjem radi dobivanja sortnih sadnica) te u rijetkim slučajevima izdancima i kulturom tkiva.
Vrijeme i tehnika sadnje
Preporučuje se jesenska sadnja. Plan sadnje obavlja se ovisno o namjeni oraha i vrstama sadnica. Može se saditi na razmake 10 x 10 m, 10 x 9 m, ali i 5 x 5 m, što je slučaj u intenzivnim nasadima sa slabo bujnim sortama, tako da broj sadnica po hektaru može varirati od 90 do 400. Ako sadimo orah s međukulturom, odabrat ćemo naravno onaj veći razmak.
Održavanje nasada
U prvoj godini moramo planirati barem jedno ručno zalijevanje bude li sušno razdoblje i kritičan nedostatak vlage u tlu.
U drugoj godini, kao i u prethodnoj, posebnu pozornost treba obratiti čuvanju vlage u tlu. Prije početka vegetacije obaviti prvu prihranu dušikom koji se dodaje u obliku KAN-a po 1 kg za svaku sadnicu.
U trećoj godini bit će potrebno obaviti još 2 - 3 ručna okopavanja i isto toliko puta strojnu međurednu obradu, tako da cijelu površinu održavamo nezakorovljenu i što je moguće više čuvamo vlagu u tlu.
Orah gradi veoma veliko stablo i krošnju koja daje veliki hlad, tako da pod orahom i trava slabo uspijeva.
Gnojidba
Različiti organi oraha troše različite količine hranjivih tvari; lišće troši kalij i magnezij, a plodovi fosfor i dušik. Gnojidba pomaže u otpornosti na mraz, bolestima i štetnicima te u ostvarenju bolje kvalitete ploda i dugovječnosti stabla.
Potrebno je voditi računa o količini primjene mineralnih gnojiva jer dodana u prevelikim količinama narušavaju strukturu tla te djeluju štetno na orah. Uz organsko gnojivo preporučljivo je dodati i mineralno gnojivo jer organsko ne sadrži dovoljno mineralnih tvari.
Nakon sadnje bilo bi dobro (osobito na tlima slabije kakvoće) oko svake sadnice oraha dodati 20 - 30 kg stajskoga gnojiva uz NPK gnojivo u omjeru 7-20-30 ili 8-26-26, vodeći pri tome računa da se gnojivo ne stavlja izravno na korijen niti blizu korjenova vrata.
Za ekološko područje Hrvatske (primorsko i kontinentalno) predlažu se sljedeće plemenite sorte cijepljenih oraha: Drjanovski, Sorrento, Sejnovo, Esterhazai II, Mavette, Geisenheim 139, Šampion, Hartlev, Geisenheim 286, Jupiter, Franquette, Elit, Parisienne i Novosadski kasni.
Navodnjavanje
Navodnjavanje oraha preporučuje se kao mjera koja pomaže u kvalitetnijem rastu i prinosu oraha. Vodom se prenose otopljene mineralne i organske tvari iz tla i lista u druge organe. S druge strane, navodnjavanjem se kvari struktura tla i zbog toga je potrebno tlo koje se navodnjava gnojiti organskim gnojivom jer se hranjive tvari ispiru u dublje slojeve tla. Za orah najpogodnije je površinsko navodnjavanje po sistemu brazde, piše Agroklub.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....