Iako se sadnja drveća u studenome možda ne čini idealnom, to zapravo može biti vrlo povoljno razdoblje za uređenje vrta i okućnice. Ako ste propustili posaditi određene vrste drveća u proljeće, možda još uvijek imate vremena posaditi ih kako bi se tijekom hladnijih zimskih mjeseci uspjele prilagoditi novom mjestu.
Sadnja u kasnu jesen iskorištava prirodno razdoblje mirovanja biljaka. Time se omogućuje razvoj snažnog i otpornog korijenova sustava prije početka intenzivnog proljetnog rasta. Stručnjaci objašnjavaju je li studeni pogodan za sadnju drveća te donose savjete kako pravilno saditi u jesen da bi se stabla uspješno razvijala.
Možete li saditi drveće u studenom?
Krajnji rok za sadnju ne određuje datum u kalendaru, nego temperatura tla i klimatski uvjeti određenog područja.
Prema riječima Leslie Berckes, izvršne direktorice Društva za urbano i komunalno šumarstvo, mogućnost sadnje u studenome uvelike ovisi o regiji.
Kasna jesen može biti idealno vrijeme za sadnju jer hladniji zrak smanjuje stres kod tek posađenih stabala, dok je tlo još uvijek dovoljno toplo da korijenje može započeti prilagodbu prije zime.
Međutim, razdoblje pogodno za sadnju ovisi o klimi i vrsti stabla.
Listopadno drvo koje je već odbacilo lišće nalazi se u stanju mirovanja, zbog čega presađivanje za njega predstavlja manji stres.
Ipak, temperatura tla i zraka te specifični zahtjevi pojedine vrste najvažniji su pokazatelji je li sadnja u studenome sigurna.
Općenito, drveće se može saditi u studenome ako:
Tlo nije smrznuto.
Zemlja je dovoljno rahla da se može lako obrađivati.
Jutarnja temperatura tla iznosi najmanje 4,4 °C.
Važno je provjeriti i vremensku prognozu za nekoliko tjedana nakon sadnje.
Ako se ne očekuje dulje razdoblje jakog mraza, novo stablo vjerojatno će imati dovoljno vremena da se prilagodi prije dolaska ozbiljnijih zimskih hladnoća.
Kada je bolje pričekati proljeće?
Iako je jesenska sadnja idealna za mnoge vrste drveća, u određenim situacijama pametnije je pričekati proljeće. Kada je položaj previše izložen vjetru Stablo posađeno u jesen na vrlo vjetrovitom položaju možda neće imati dobre uvjete za početni razvoj.
„Tek posađeno stablo još nije stiglo razviti korijenje u okolnom tlu koje bi ga čvrsto držalo na mjestu. Izvorna korijenova bala može biti očuvana, ali korijenje se još nije prilagodilo novom okruženju” objašnjava Kristi Baldini iz vrtnog centra Windswept Gardens u američkoj saveznoj državi Maine za portal Marthe Stewart.
Snažni jesenski i zimski vjetrovi mogu uzrokovati njihanje ili pomicanje stabla. Takvo pomicanje može oštetiti mlado korijenje i otežati ukorjenjivanje u proljeće.
Zaštićen položaj s obradivim tlom znatno je povoljniji od otvorenog, vjetrovitog prostora izloženog oštrim zimskim uvjetima.
Kada je tlo smrznuto?
Zabodite lopatu u zemlju na mjestu planirane sadnje. Ako se zemlja lako mrvi, sadnja je možda još uvijek moguća. Ako je tlo tvrdo poput betona i lopata teško prodire, zemlja je smrznuta i najbolje je pričekati proljeće. Opće je pravilo da treba izbjegavati sadnju kada jutarnja temperatura tla padne ispod 4,4 °C.
Kada vrsta stabla nije pogodna za jesensku sadnju
Neke zimzelene biljke, poput božikovine, zimzelenih magnolija i šimšira, tijekom zime nastavljaju gubiti vlagu kroz lišće. Ako se posade u studenom, možda neće imati dovoljno vremena za razvoj korijena prije dolaska hladnoće.
Zimski vjetrovi dodatno isušuju lišće zimzelenih biljaka, dok smrznuto tlo sprječava korijenje da nadoknadi izgubljenu vodu. Posljedica može biti isušivanje, pa čak i odumiranje biljke.
Međutim, ako se stablo već nalazi u plastičnoj posudi iz rasadnika, Baldini objašnjava da je uglavnom sigurnije posaditi ga u zemlju, pod uvjetom da tlo nije smrznuto, nego ga cijelu zimu ostaviti u posudi na otvorenom. Korijenje je mnogo osjetljivije na hladnoću od nadzemnih dijelova stabla.
U plastičnoj posudi cijela je korijenova bala izložena niskim temperaturama, jer plastika pruža vrlo slabu toplinsku izolaciju. Kada se stablo posadi u zemlju, okolno tlo djeluje kao prirodna izolacija i štiti korijenje od velikih temperaturnih promjena.
Listopadno drveće uglavnom se može saditi tijekom studenoga ako je tlo pogodno za obradu i ako je odabran odgovarajući položaj.
Kristi Baldini naglašava da je važno osigurati dovoljno vlage, dobar kontakt korijenja s tlom te zaštitu od pretjeranog pomicanja tijekom zime.
Kako pomoći mladom stablu da preživi zimu?
Nakon uspješne sadnje nekoliko dodatnih mjera pomoći će stablu da lakše prebrodi zimske uvjete.
1. Zalijevajte do jačeg smrzavanja tla
Jednom tjedno temeljito zalijte korijenovu zonu sve dok se zemlja ne smrzne, kako biste spriječili isušivanje korijena.
2. Održavajte sloj malča
Osigurajte da sloj malča bude debeo najmanje 7,5 cm.
Tako ćete dodatno zaštititi korijenje od niskih temperatura.
3. Zaštitite deblo
Kod mladih stabala možete koristiti posebne zaštitne omotače za deblo.
Oni pomažu spriječiti pucanje kore uslijed velikih temperaturnih promjena i jakog mraza.
4. Učvrstite stablo potpornjima
Ako je stablo izloženo jakom vjetru, postavite odgovarajuće potpornje.
Time ćete spriječiti pretjerano njihanje i oštećenje mladog korijenja.
5. Zaštitite stablo od životinja
Oko donjeg dijela debla postavite zaštitnu mrežicu ili plastični štitnik.
Tako ćete spriječiti zečeve, miševe i druge glodavce da tijekom zime oštećuju koru.
Studeni još uvijek može biti odličan mjesec za sadnju, ali za mnoge listopadne vrste to može biti vrlo povoljno razdoblje. Najvažnije je da tlo nije smrznuto, da ima dovoljno vlage i da se stablo nalazi na odgovarajućem položaju.
Pravilnom sadnjom, zalijevanjem i zaštitom korijenja mlado stablo može se dobro pripremiti za zimu i snažno krenuti u rast sljedećeg proljeća.
I u kontinentalnim dijelovima Hrvatske studeni je često pogodan za sadnju listopadnih voćaka i ukrasnog drveća, osobito sadnica s golim korijenom koje su već ušle u razdoblje mirovanja. Presudno je stanje tla i vrijeme koje se očekuje nakon sadnje, a ne sam datum.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....