Bilo da je riječ o prirodnom ili konvencionalnom načinu poljoprivrede, u konačnici je glavni cilj svakog poljoprivrednika uzgojiti zdravu hranu za sebe, svoju obitelj ili kupce. Nakon što smo desetljećima nekontrolirano koristili kemijska sredstva u proizvodnji hrane te uspješno osiromašili i zatrovali globalne zalihe plodne zemlje, danas je prilika da okrenemo novu stranicu.
Ista znanost koja nam je prije 50 godina ponudila mineralna gnojiva sve više pozornosti pridaje biološkim načinima prihrane i zaštite biljaka bez rizika za okoliš i čovjeka. Nova generacija znanstvenika okreće se alternativnim rješenjima, svjesna da zavisimo o prirodi i da uspješnost suvremene poljoprivredne proizvodnje ovisi o razvoju ekoloških i bioloških koncepta uzgajanja hrane. S tom idejom na umu, posljednje tri godine znanstveni tim stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu ponudio je jedan sasvim drukčiji koncept proizvoda koji u poljoprivredi smanjuje upotrebu umjetnih gnojiva, insekticida i pesticida.
- Krenuli smo s tim projektom jer nas je iskreno zabrinula činjenica da je hrana koju jedemo kontaminirana velikim brojem organskih spojeva, aktivnim ostacima pesticida - tumači voditelj projekta Marko Vinceković, izvanredni profesor i predstojnik Zavoda za kemiju na Agronomskom fakultetu. - Sve to na neki način kasnije utječe na naše zdravlje. Nažalost, mislim da toga ljudi nisu dovoljno svjesni i da moramo početi promišljati kakvu hranu jedemo i što je u njoj - dodaje profesor Vinceković.
U timu oko razvoja ovog proizvoda su sudjelovali: voditelj projekta Marko Vinceković, izvanredni profesor i predstojnik Zavoda za kemiju na Agronomskom fakultetu, doc.dr.sc. Luna Maslov Bandić, Slaven Jurić, mag.nutricionizma, Katarina Sopko i Kristina Vlahoviček Kahlina
Projekt je nastao 2015. zajedničkom znanstveno-istraživačkom suradnjom Zavoda za fitopatologiju, Zavoda za voćarstvo i Zavoda za kemiju u kojem je Marko sa svojim timom radio na pripremi novih biopolimernih mikro kapsula s kontroliranim otpuštanjem bioaktivnih tvari za zaštitu i prihranu bilja.
Osmislili su mikrokapsule ispunjene agroekološkim pripravkom koji nije štetan za ljudsko zdravlje. - Proizvod koji nudimo poljoprivredniku revolucionaran je jer istodobno biljku štitimo i dajemo joj odgovarajuće sastojke potrebne za razvoj i rast, tako da na kraju dobivamo zdraviju i kvalitetniju hranu - kaže profesor Vinceković.
“Tijekom istraživanja kreirali smo pripravke s biljnim hormonima, kao i eteričnim uljima koja se mogu koristiti u zaštiti biljaka”
Budući da je riječ o biopolimernim kapsulama, pripravak se u okoliš otpušta postupno, ovisno o debljini membrane.
- Iako na tržištu već postoje takve ‘pametne kapsule, razlika je u pripravku koji se temelji na biološkoj tvari - napominje Vinceković. “Uspjeli smo pronaći optimalan omjer biološkog i kemijskog reagensa koji omogućava preživljavanje biološke tvari dok se mikrokapsula ne razgradi. Koristili smo neke vrste gljivica kao promotora rasta, koje žive u simbiozi s korijenom biljke (mikoriza) te omogućavaju brži rast i zaštitu biljke od bolesti i patogena te kemijskih reagensa kojima se nadoknađuju potrebe za makro i mikro elementima.”
Ideja tehnologije je da se za svaku pojedinu biljku kreira funkcionalna formulacija njezinih nutritivnih potreba, kao i zaštita od bolesti i nametnika.
- Tijekom istraživanja kreirali smo pripravke s biljnim hormonima, kao i eteričnim uljima koja se mogu koristiti u zaštiti biljaka. Ovo je početak priče, tehnologija se može koristiti u različitim industrijama. Trenutačno radimo na inkapsuliranju probiotičke bakterije Lactobacillusa koja se koristi u proizvodnji kobasica kako bi se skratilo vrijeme fermentiranja - kaže Marko Vinceković.
SASTOJCI ZA RAZVOJ I RAST
Proizvod koji nude poljoprivredniku revolucionaran je jer istodobno biljku štiti i daje joj odgovarajuće sastojke potrebne za razvoj i rast. U konačnici se, pak, dobiva zdravija i kvalitetnija hrana
Da bi potvrdili svoj proizvod, biopolimerne mikro kapsule testirane su na dvije najčešće kulture u proizvodnji, zelenoj salati i rajčici, a prinos i broj plodova povećan je za oko 30 posto. Kad je eksperiment potvrdio hipotezu, a članovi tima shvatili da imaju pilot-proizvod, odlučili su ga komercijalizirati. Do tada je projekt financirala Hrvatska zaklada za znanost i Agronomski fakultet, no kako kaže Vinceković, to su minimalna sredstva koja nisu dovoljna za daljnja istraživanja, materijal i rad ljudi.
“Znanstvena istraživanja zahtijevaju puno novca. U našem obrazovanju tog novca nema, trenutačno smo u iščekivanju rezultata od tri projekta iz europskih fondova u iznosu od 18 milijuna kuna. Bez moderne opreme i kvalitetnih ljudi ne mogu se raditi relevantna istraživanja, a sve to košta.”
U želji da privuku investitore i financiraju komercijalizaciju proizvoda, prijavili su se ove godine na dva natječaja za poduzetnike - Moj Zaba Start i Startup Factory i u oba natječaja došli do pobjede, osvojivši ukupno 260.000 kuna.
- Iskustvo koje smo dobili tijekom trajanja tih projekata iznimno je vrijedno za sve članove tima. Naučili smo puno o poduzetništvu, menadžmentu, kao i o tehnikama predstavljanja projekta potencijalnim klijentima koji u većini slučajeva nisu upoznati sa znanstvenim rječnikom. Kad sam prvi put predstavio projekt, nikome u publici nije bilo jasno o čemu govorim - prisjeća se Vinceković.
Zanimljivo je da je to prvi takav pothvat pokrenut na Agronomskom fakultetu, što nam ukazuje na to koliko sustav visokog obrazovanja kaska za zapadnim zemljama u kojima institucije aktivno sudjeluju u daljnjem financiranju istraživanja ili pronalaženju izvora novih prihoda.
Za sebe Marko Vinceković kaže da je znanstvenik koji voli raditi s ljudima te se već šesnaest godina bavi istraživanjima vezanim uz primjenu kemije u agronomiji. Doktorirao je na PMF-u 2009. godine, a postdoktorsku specijalizaciju u Laboratoriju za kompleksne fluide na Autonomnom sveučilištu u Mexicu. Napominje da uspjeh na tom projektu nije djelo jedne osobe, nego timski rad kolega sa Zavoda za kemiju - doc. dr. sc. Lune Maslov Bandić, Slavena Jurića, mag. nutricionizma, Katarine Sopko i Kristine Vlahoviček Kahlina.
- Već prijavom na natječaje dobili smo mnogo jer su ljudi doznali za nas. Prepoznali su ideju, stvoreni su neki vrlo važni kontakti koji mi mogu pomoći u daljnjem razvoju. Moja mantra je ako ne pokušaš, nećeš ni uspjeti. Ne možemo mijenjati prošlosti, ali možemo budućnost, napravimo zdraviji i zeleniji svijet! - poručuje Vinceković.
Foto: Berislava Picek/Hanza Media
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....