bezbrižan vikend

Kako se iz prirode vratiti kući bez krpelja? Pratite ove savjete, bitna je i boja odjeće

 /SHUTTERSTOCK

Bezbrojne su zdravstvene dobrobiti boravka u prirodi, šetanja i planinarenja, ali nitko se kući ni želi vratiti s krpeljom - nametnikom koji parazitira na domaćinu i prenosi veći broj uzročnika bolesti. No, nema potrebe za paničarenjem - postoji nekoliko preventivnih načina kako ga pokušati spriječiti da se "uhvati" baš za vas.

Krpelji se, navodi Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do jednog metra visine) i u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma, a hrane se krvlju životinja, ptica i sisavca, a iznimno i čovjeka. Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti krpelji vole tople i vlažne uvjete, a navodno mogu osjetiti miris tijela životinje, toplinu, dah i vibracije. Budući da su sićušni, teško ih je vidjeti, no dobro je znati da se često drže za vrhove vlati visoke trave, čekajući povoljan trenutak da se popnu na svog sljedećeg domaćina.

image
/SHUTTERSTOCK

Osim što bi trebalo izbjegavati ta područja, držati se označenih pješačkih staza i ne zadržavati se sjedeći dugo uz stazu ili na livadi, koristite repelent protiv krpelja. Također, budite oprezni što nosite na planinarenju. Mnogi stručnjaci savjetuju odabir bijele ili svijetle odjeće kako biste uočili krpelja prije nego što se probije do vaše kože. Međutim, mala studija, objavljena u Scandinavian Journal of Infectious Diseases, pokazala je upravo suprotno: odjeća tamnih boja privlači manje krpelja. Bez obzira na to tko je u pravu, jasno je da nošenje svjetlijih boja olakšava uočavanje jezivih gmizavaca svih vrsta. Odaberite duge hlače i majice dugih rukava te pripazite na mjesta gdje je koža ostala nepokrivena, poput gležnja. Na kraju dodajte par visokih, gumenih ili kožnih planinarskih čizama. Poželjan je i šešir, a kosu bi svakako trebalo zavezati - tada će samo skliznuti s nje. Ne zaboravite, što ste više pokriveni, manja je vjerojatnost da ćete kući doći s krpeljom.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i na čovjeka se najčešće prihvaća "šumski krpelj", a u hrvatskom je priobalju za ljude rizičniji "pseći krpelj" koji prenosi rikecije, koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu, navodi se na internetskim stranicama navodi Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Od bolesti koje prenose krpelji u Hrvatskoj se najčešće pojavljuju Lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis.

Stručnjaci preporučuju da se što prije, a maksimalno unutar dva sata po povratku kući otuširate; to bi moglo isprati krpelja koji se još nije pričvrstio. Također, savjetuje se da po povratku iz prirode odjeću stavite u sušilicu: ako se krpelj i uhvatio za odjeću, neće izdržati 10 minuta na visokoj temperaturi - studija objavljena u časopisu Ticks and Tickborne Diseases potvrdila je ovu informaciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. studeni 2024 06:30