Što povezuje rijetku monsteru iz tropskih šuma Kostarike, američkog botaničara i kravatu? Odgovor se krije u imenu koje će hrvatskim ljubiteljima biljaka zazvučati neobično prisno - Monstera croatii. Tragajući za njegovim podrijetlom, agronom Nenad Bižić za Dom i dizajn otkriva fascinantnu priču u kojoj se botanika isprepleće s poviješću, obiteljskim nasljeđem i stoljećima starim hrvatskim tragom.
Ako pratite svijet kolekcionarskih biljaka, osobito monstera, filodendrona, anturija i ostalih pripadnika porodice kozlaca (Araceae), posljednjih ste godina možda naišli na ime koje nama odmah privlači pozornost, Monstera croatii. Croatii? Ima li to kakve veze s Hrvatskom?
Rijetka biljka
Na prvi pogled - nema. Ova monstera ne raste u našim krajevima, nego u tropskim šumama Kostarike, a znanstveno je opisana tek 2020. godine. No kada krenemo tragom njezina imena, priča nas neočekivano vodi od Kostarike preko Amerike i Luksemburga sve do Hrvata.
Monstera croatii prilično je neobična predstavnica svojega roda. Zaboravite na velike listove vrste Monstera deliciosa s karakterističnim rupama. Kod ove vrste odrasli su listovi duboko razdijeljeni, gotovo do glavne žile, s dugim elegantnim režnjevima i zanimljivim plavozelenim, pomalo sivkastim tonom.
Neobičan je i način njezina rasta. Mlade monstere obično traže stablo ili neku drugu vertikalnu podlogu po kojoj će se početi penjati prema svjetlu, dok M. croatii može razviti odrasli oblik lista još dok raste pri tlu, a tek poslije započeti s ograničenim penjanjem.
Vrsta je poznata s malog područja na pacifičkoj strani južne Kostarike, a tipski primjerak prikupljen je 2019. godine u okolici Golfita. Već sljedeće godine dobila je službeno znanstveno ime. I upravo tu počinje naš dio priče.
Posljednjih godina kolekcionarstvo biljaka iz porodice Araceae preraslo je u ozbiljnu međunarodnu scenu. Nekada je bilo dovoljno imati veliku monsteru u dnevnom boravku. Danas kolekcionari tragaju za točno određenim vrstama, prirodnim formama, biljkama poznatog podrijetla i rijetkim klonovima. Specijalizirani sajmovi, izložbe i razmjene prepuni su filodendrona, anturija, monstera, alokazija i drugih biljaka za koje većina ljudi prije desetak godina nije ni čula.
Među njima se sve češće spominje i Monstera croatii. Nije to biljka koju ćete pronaći na polici svakog vrtnog centra. Upravo suprotno - rijetka je u uzgoju, teško dostupna i zbog svojeg neobičnog izgleda iznimno zanimljiva kolekcionarima.
I tako se među latinskim imenima tropskih biljaka, na etiketama i kolekcionarskim popisima pojavilo nešto što nama zvuči gotovo domaće: croatii.
Vrsta nije nazvana po Hrvatskoj, nego po Thomasu B. Croatu, američkom botaničaru i jednom od najznačajnijih imena u istraživanju tropskih biljaka iz porodice Araceae.
Desetljećima je istraživao kozlace Srednje i Južne Amerike, opisivao nove vrste i sustavno proučavao njihovu prilično složenu botaniku. Upravo je Croat među herbarijskim primjercima primijetio da biljka koju danas poznajemo kao Monstera croatii možda nije ono čime se dotad smatrala, nego zasebna, još neopisana vrsta.
Trag u Luksemburgu
Kada su je Marco Cedeño i Alistair Hay 2020. godine službeno opisali, nazvali su je njemu u čast.
Tu bi priča mogla završiti: američki botaničar Croat - Monstera croatii. No prezime Croat krije još jednu, mnogo stariju i podjednako zanimljivu priču.
Engleska riječ Croat doslovno znači Hrvat. I nije riječ samo o zgodnoj slučajnosti između prezimena i engleskog naziva za Hrvate. Trag obitelji Croat iz američke savezne države Iowe vodi prema Luksemburgu.
Ondje se prezime može pronaći u starim zapisima u nekoliko oblika - Croat, Cravat i Cravatte. Luksemburški rječnik prezimena povezuje ih s osobom koja dolazi iz Hrvatske ili govori hrvatski jezik, a oblik Croat na tom je području zabilježen još 1630. godine.
Upravo ta godina cijelu priču čini još zanimljivijom.
Europa se tada nalazi usred Tridesetogodišnjeg rata. Hrvatski vojnici kreću se europskim bojištima i stižu sve do zapadne Europe. Iz istog povijesnog razdoblja potječe i jedna riječ koju danas poznaje gotovo cijeli svijet - kravata.
Francuska riječ cravate povezuje se s Hrvatima, odnosno nazivom Croates, te maramama koje su hrvatski vojnici nosili oko vrata. Croat, Croate, Cravat, Cravatte - riječi koje su se na početku činile nepovezanima odjednom se počinju isprepletati u istoj povijesnoj priči.
Postoji čak i obiteljska pretpostavka da bi daleki predak američke obitelji Croat mogao biti hrvatski vojnik koji je u vrijeme Tridesetogodišnjeg rata ostao na području današnjeg Luksemburga.
Zvuči kao sjajna priča, no upravo je ovdje važno povući jasnu granicu između privlačne povijesne pretpostavke i dokazane činjenice. Za sada ne postoji dokument na temelju kojeg bismo tog čovjeka mogli imenovati i sa sigurnošću reći: evo prvog Croata, Hrvata koji je ondje ostao.
Ono što znamo dovoljno je zanimljivo i bez toga - prezime Croat u Luksemburgu staro je stoljećima, a njegovo značenje doista je povezano s Hrvatskom i Hrvatima.
Na popisu želja
I tako smo od jedne neobične biljke iz kostarikanske prašume stigli sve do Europe 17. stoljeća.
Prezime koje je prije gotovo četiri stoljeća označavalo Hrvata prenosi se s generacije na generaciju. Jedna obiteljska linija iz Luksemburga odlazi u Ameriku. U Iowi se rađa Thomas B. Croat, čovjek koji će svoj život posvetiti istraživanju tropskih kozlaca. A u Kostariki se potom otkriva neobična monstera koja će ponijeti upravo njegovo ime. Danas je Monstera croatii dio jednog sasvim novog svijeta - svijeta kolekcionara rijetkih biljaka. Pojavljuje se u specijaliziranim kolekcijama, na popisima želja, u razmjenama i na međunarodnoj sceni ljubitelja biljaka iz porodice Araceae.
A na njezinoj etiketi stoji - CROATII.
Monstera croatii nije hrvatska biljka i nije nazvana po Hrvatskoj. No njezino ime, čini se, ipak čuva jedan vrlo stari hrvatski trag.
I tako smo, nekoliko stoljeća nakon što smo Europi dali kravatu, sasvim neočekivano dobili i monsteru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....