Terase i balkoni na kojima su tijekom ljeta bujale bugenvilije, mirisali agrumi i srebrilo se lišće maslina s dolaskom jeseni traže drukčiju njegu. Dok se dio vrta postupno priprema za mirovanje, biljkama osjetljivima na hladnoću potrebno je pravodobno osigurati prikladno mjesto za prezimljavanje. Pritom nije dovoljno samo premjestiti ih pod krov: za njihovo zdravlje jednako su važni temperatura, količina svjetlosti i pažljivo odmjereno zalijevanje.
Ako na otvorenom rastu osjetljive trajnice ili grmovi čija je otpornost na hladnoću granična za podneblje u kojem se uzgajaju, pripreme ne bi trebalo odgađati do prvog mraza. Kraljevsko hortikulturno društvo (Royal Horticultural Society – RHS) donosi preporuke koje mogu pomoći da takve biljke uspješno prebrode najhladniji dio godine.
Zimski vrt može biti vrlo dobar prostor za njihov smještaj tijekom jeseni i zime, sve dok se na otvorenom ponovno ne uspostave povoljni uvjeti. Osobito je koristan u područjima podložnima mrazu, gdje osjetljivim biljkama može osigurati obilje svjetlosti i zaklon od hladnoće. Važno je, međutim, da temperatura u njemu odgovara vrstama koje će ondje prezimljavati.
Tropske biljke i druge egzotične vrste koje su ljeto provele na otvorenom tijekom hladnijeg dijela godine često trebaju zaštitu zatvorenog prostora. No prije njihova premještanja valja procijeniti koje su biljke doista ugrožene i kakve uvjete svaka od njih zahtijeva.
Prema preporukama RHS-a, grijani zimski vrt s dnevnom temperaturom od približno 15 do 20 °C pruža toplo i svijetlo okruženje za biljke poput begonija, brugmansija, gardenija, pelargonija i stablašica fuksije. Pritom je potrebno spriječiti i izražen pad noćne temperature. Ovim biljkama takav prostor tijekom zime može ponuditi više svjetlosti nego što bi je dobile u unutrašnjosti doma.
Manje zahtjevna i troškovno povoljnija mogućnost jest hladniji zimski vrt u kojem se održava razmjerno ujednačena temperatura od oko 10 °C. Takvi uvjeti odgovaraju kineskom hibiskusu (Hibiscus rosa-sinensis), plektrantusu i olovnici (Plumbago), a uz štedljivo zalijevanje mogu odgovarati i bugenviliji, pojedinim agrumima te kliviji.
Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!
Za neke druge osjetljive biljke dovoljan je još hladniji prostor, pod uvjetom da temperatura ne pada ispod približno 5 do 7 °C. U takvim uvjetima mogu prezimljavati penjačice uzgajane u posudama, poput jasmina Jasminum polyanthum, kao i osjetljive vrste kadulje i ehija (Echium) te biljke poput kordiline i kalistemona. Može li taj prostor ostati negrijan, ovisi o njegovoj izolaciji i vanjskim temperaturama.
Agave i eheverije te lukovičaste biljke poput frezije i vrste Nerine sarniensis također trebaju zaštitu od mraza, ali i suhe zimske uvjete. Sam položaj na prozorskoj dasci stoga nije jamstvo uspješnog prezimljavanja: presudni su stvarna temperatura, dostupna svjetlost i pravilna njega.
Posebnu pozornost zaslužuju agrumi u posudama, koji i na maloj terasi stvaraju ugođaj mediteranskog vrta. Limuni, limete, kumkvati i drugi agrumi nemaju jednaku otpornost na hladnoću pa im mjesto za prezimljavanje treba odabrati prema konkretnoj vrsti i sorti. RHS navodi da pojedini limuni mogu prezimjeti na približno 5 °C, kumkvati često trebaju najmanje oko 7 °C, dok limetama i grejpovima odgovaraju temperature iznad 10 °C.
Za njih je važan svijetao prostor, a boravak u jako grijanoj dnevnoj sobi često nije najbolje rješenje jer zrak može biti pretopao i presuh. Tijekom zime površinski sloj supstrata treba pustiti da se djelomično prosuši prije ponovnog zalijevanja, a višak vode mora slobodno otjecati. Posuda ne bi smjela stajati u vodi.
Maslina u posudi također traži promišljenu zimsku zaštitu. Iako je otpornija na hladnoću od mnogih biljaka koje povezujemo s mediteranskim terasama, pri izboru položaja važno je uzeti u obzir izloženost hladnom vjetru, jačinu mraza i vlažnost supstrata. U hladnijim područjima posudu je najbolje premjestiti na mjesto zaštićeno od smrzavanja.
Ondje gdje maslina ostaje na otvorenom, RHS preporučuje zaklonjen položaj te zaštitu posude i krošnje pri najavi jačeg mraza. Za krošnju se može upotrijebiti vrtni zaštitni flis ili juta, a zaštitu ukloniti kada vremenske prilike postanu blaže. Jednako je važna dobra drenaža: posuda mora imati otvore kroz koje će višak vode nesmetano otjecati.
Pravodobno premještanje važno je i za ostale osjetljive vrste. RHS upozorava da zaklon na otvorenom ne mora biti dovoljna zaštita od hladnoće, zbog čega treba pratiti vremensku prognozu i biti spreman reagirati. U izvornim preporukama pad temperature ispod približno 12 do 15 °C navodi se kao moguć trenutak za unošenje najosjetljivijih biljaka, ali taj raspon nije univerzalno pravilo za sve vrste. Odluka ovisi o njihovoj otpornosti i lokalnim vremenskim uvjetima.
Biljke koje se radi prezimljavanja vade iz vrtne zemlje treba pažljivo podignuti lopatom ili vrtnim vilama, nastojeći što manje oštetiti korijenovu balu. Nakon uklanjanja viška zemlje i skraćivanja stabljika, ondje gdje je taj postupak primjeren vrsti, biljke se sade u svježi supstrat za uzgoj u posudama. Cilj je pripremiti ih za zaštićene zimske uvjete uz što manje nepotrebnog oštećivanja.
Primjerke koji već rastu u posudama uglavnom je moguće premjestiti zajedno s njima. Prema potrebi može se obaviti lagano orezivanje te ukloniti odumrlo ili bolesno lišće. Te postupke ipak treba prilagoditi biljci, umjesto da se sve vrste prije unošenja jednako orezuju i presađuju.
Prije preseljenja potrebno je pregledati lišće, stabljike i supstrat kako se zajedno s biljkama u zaštićeni prostor ne bi unijeli štetnici i bolesti. Posebnu pozornost valja posvetiti naličju listova i skrovitim mjestima na kojima se mogu zadržavati brašnaste, štitaste i lisne uši. Prema potrebi pregledava se i korijenova bala zbog mogućih štetnika u tlu.
Tijekom prezimljavanja važna je i izmjena zraka, koja pomaže smanjiti probleme s gljivičnim bolestima. Biljke zato treba redovito promatrati, uklanjati oštećene dijelove i prilagođavati njegu uvjetima u kojima borave.
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na zalijevanje. S nižim temperaturama i sporijim rastom biljkama je u pravilu potrebno znatno manje vode nego tijekom ljeta, pa nastavak ljetnog ritma zalijevanja može dovesti do previše vlažnog supstrata.
Smeđi i smežurani vrhovi listova, žućenje rubova ili venuće pritom ne moraju značiti da korijenu nedostaje vode. Takve promjene mogu upućivati i na prenisku vlažnost zraka. Prije dodatnog zalijevanja zato treba provjeriti stanje supstrata i uvjete u prostoru.
Biljkama koje traže veću vlažnost zraka može pomoći grupiranje, postavljanje na pladanj s vlažnim oblucima ili orošavanje lišća kada je ono primjereno vrsti. Pritom dno posude ne smije biti uronjeno u vodu. Takve mjere treba uskladiti s potrebama pojedine biljke: agrumi i tropske vrste ne traže jednaku njegu kao sukulenti kojima tijekom zime odgovaraju suši uvjeti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....