Zamislite da lijek protiv stresa, tjeskobe i depresije nije skriven u bočici, već u šaci zemlje. I ne, nije riječ o metafori! Znanost sve glasnije potvrđuje da mikroorganizmi iz tla, posebno bakterija Mycobacterium vaccae, imaju moć potaknuti proizvodnju serotonina i dopamina, ključnih neurotransmitera za osjećaj sreće i smirenosti.
Ova "molekula sreće iz tla" nije samo poetski izraz, već konkretan biološki fenomen. Kontakt s tlom, bilo kroz vrtlarenje, igru na otvorenom ili šetnju prirodom, izlaže nas korisnim bakterijama koje putem kože ili dišnog sustava ulaze u naš organizam. Jedna od njih, M. vaccae, stimulira živčani sustav i potiče lučenje serotonina, čime djeluje poput prirodnog antidepresiva.
Kako "molekule sreće" nastaju i zašto su važne?
Mycobacterium vaccae je potpuno bezopasna, prirodno prisutna bakterija u tlu, koja sve više privlači pažnju znanstvene zajednice zbog svojih pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje. Iako pripada istoj porodici kao i uzročnici tuberkuloze, ova saprofitska bakterija ne uzrokuje bolesti, već se pokazala korisnom za ljude.
Nastaje i živi u tlu, osobito u područjima bogatim organskom materijom poput šumskih podloga, komposta i vlažnih livada. Kao dio mikrobioma tla, M. vaccae sudjeluje u razgradnji organskih tvari i igra važnu ulogu u održavanju zdravlja tla. Njezina prisutnost doprinosi biološkoj raznolikosti i stabilnosti ekosustava, čineći tlo plodnijim i otpornijim.
Prvi put je otkrivena 1970-ih godina uz obale jezera Kyoga u Ugandi, gdje su znanstvenici primijetili da lokalno stanovništvo pokazuje snažniji imunološki sustav, što je potaknulo daljnja istraživanja. M. vaccae potiče imunološki sustav da proizvodi citokine koji zauzvrat utječu na povećano lučenje serotonina. Nedostatak serotonina povezuje se s depresijom, tjeskobom i smanjenom sposobnošću upravljanja stresom. Upravo zato kontakt s tlom – bilo kroz vrtlarenje, hodanje bosih nogu ili igru djece u zemlji – može imati pozitivan učinak na mentalno zdravlje.
Koja je njezina uloga za ljude?
Imunološka regulacija: izlaganje M. vaccae može modulirati imunološki sustav, smanjujući upalne procese i pomažući kod autoimunih poremećaja.
Antidepresivni učinak: studije na miševima pokazale su da kontakt s ovom bakterijom povećava razinu serotonina u mozgu, što dovodi do smanjenja anksioznosti i poboljšanja raspoloženja.
Prevencija alergija i astme: rano izlaganje mikroorganizmima poput M. vaccae može smanjiti rizik od razvoja alergijskih i autoimunih bolesti, što podržava tzv. hipotezu o higijeni.
Smanjenje stresa: boravak u prirodi i kontakt s tlom bogatim ovom bakterijom može imati umirujući učinak na živčani sustav.
Igra prijestolja između uma i mikroba
Studije sa Sveučilišta Bristol i University College London pokazale su da inokulacija M. vaccae kod miševa aktivira neurone u dijelu mozga povezanim s regulacijom raspoloženja. Rezultati su potvrdili da miševi tretirani ovom bakterijom pokazuju veću otpornost na stres, lakše se suočavaju s izazovima i ne razvijaju upalne reakcije.
Leglo su bakterija, a nitko ih skoro nikad ne pere: ovo je 6 najprljavijih stvari u vašem domu
Još fascinantnije, ova bakterija prvotno je korištena u terapiji za pacijente s rakom pluća, gdje se uz fizičko poboljšanje bilježio i emocionalni napredak. Dr. Christopher Lowry i njegov tim otišli su korak dalje, testirali su učinak M. vaccae u modelima posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Rezultati su bili iznenađujući: imunizacija je smanjila anksioznost, upalu i spriječila razvoj simptoma sličnih PTSP-u. Čak je i Wired 2007. godine objavio članak pod naslovom "Dirt Is Cheaper Than Prozac", sugerirajući da bi zemlja mogla biti jeftiniji i prirodniji lijek za depresiju.
Što to znači za nas?
Higijenski pokret, iako vođen dobrim namjerama, možda nas je previše udaljio od zemljinih dobročinitelja. U nastojanju da steriliziramo svakodnevicu, zaboravili smo da kontakt s prirodom nije samo rekreacija, već i oblik terapije. Igra na otvorenom, vrtlarenje, dodir zemlje – sve to predstavlja više od puke razonode. Prljavština, kako se pokazuje, može biti lijek.
Znanstvena istraživanja sve više potvrđuju da bakterije iz tla, poput Mycobacterium vaccae, imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje. Biotehnološki sektor već razmatra razvoj cjepiva ili dodataka prehrani s ovom bakterijom, posebno za vojnike, hitne službe i pacijente koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja. Na osobnoj razini, mnogi ljudi intuitivno osjećaju smirenost i sreću nakon rada u vrtu ili boravka u prirodi. Taj osjećaj nije slučajan, povezan je s imunološkim odgovorima i mikrobiomom, odnosno raznolikim mikroorganizmima s kojima dolazimo u kontakt.
Lijek pod nogama
Ovaj mikrobiološki dar iz tla mogao bi zauvijek promijeniti način na koji razmišljamo o mentalnom zdravlju. U vremenu kada se rješenja sve češće traže u laboratorijima i sintetskim formulama, možda je upravo sada trenutak da se podsjetimo kako najmoćniji lijekovi ponekad rastu i nalaze tamo gdje ih najmanje očekujemo, doslovno ispod naših stopala.
Vrtlarenje, rad s biljkama ili čak samo kontakt s prirodnim tlom nisu samo ugodne aktivnosti, već i snažni poticaji za naše emocionalno zdravlje i doslovno nas mogu učiniti sretnijima. U svijetu koji nas sve više zatvara između četiri zida, znanstvena saznanja o korisnim mikroorganizmima iz tla, poput Mycobacterium vaccae, podsjećaju nas koliko je kontakt s prirodom ključan za očuvanje mentalne ravnoteže.
Boravak na otvorenom, miris komposta, dodir zemlje – sve to aktivira procese u tijelu koji pridonose osjećaju smirenosti, zadovoljstva i otpornosti na stres. Posadite biljku, zaronite ruke u zemlju, osjetite teksturu tla pod prstima. Možda upravo vaš vrt, skromna gredica ili kanta komposta, krije najtišeg i najboljeg terapeuta kojeg ste ikada imali.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....