NEŠTO POSEBNO

Arhitekt je kraj Splita sagradio kuću od konoplje: Njegova neobična farma privlači ljude iz cijele Europe

Na farmi koriste prirodne izvore u kombinaciji s permakulturom te ‘hrane‘ restorane, jahte, ali i lokalne kupce

Prije nekoliko godina u časopisu Dom&Dizajn pisali smo o projektu arhitekta Hrvoja Bote u Biskom dok je imanje još bilo u nastajanju. Tada smo kroz rendere i gradilište predstavili ambiciozan plan koji je trebao povezati obiteljsko stanovanje, prirodnu gradnju, vlastitu proizvodnju energije i hrane te permakulturno oblikovan okoliš. Zvučalo je nevjerojatno.

Nekoliko godina poslije, krajem ovog ljeta, posjetili smo isto mjesto u Biskom nadomak Splita, koje se danas zove mikrofarma Mrvica. Kuća je dovršena, obitelj Bota u njoj živi, vrtovi su u punoj proizvodnji, a hrana s imanja svakog dana odlazi stalnim kupcima, pa i povremenim posjetiteljima. Dolaze ovdje i pripravnici iz drugih europskih zemalja, održavaju se edukacije i radionice, a nedavno su Hrvoje i Ivana Bota organizirali i dan otvorenih vrata s obilaskom imanja i prezentacijom njegova arhitektonskog, energetskog i proizvodnog sustava.

Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!

Bilo je zanimljivo ponovno vidjeti projekt koji smo upoznali u njegovim počecima i provjeriti što se od početne zamisli promijenilo kada su u kuću ušli obitelj i kad je svakodnevni život otpočeo, a imanje počelo ozbiljno proizvoditi hranu.

Idejni začetnik i vlasnik Mrvice, arhitekt Hrvoje Bota, zadovoljan je. Kaže da se konačna mikrofarma od početne vizije razlikuje manje nego što bi se moglo očekivati.

- Slobodno mogu reći da je praktički 99 posto stvari koje smo zamislili kao dugoročnu viziju, a to su stanovanje, proizvodnja povrća, edukacije i posjeti imanju, bilo ovako zamišljeno od samog početka. Ideja je bila da ovo bude poligon za istraživanje i učenje, ali i mjesto s kojeg možemo pokrenuti širu zajednicu u tom smjeru - govori nam Hrvoje koji sa suprugom Ivanom i troje djece živi i radi na Mrvici.

image
SASA BURIC/CROPIX
image
SASA BURIC/CROPIX
image
SASA BURIC/CROPIX
image
SASA BURIC/CROPIX
image
SASA BURIC/CROPIX
image
SASA BURIC/CROPIX
image
SASA BURIC/CROPIX
image

Većinu vremena obitelj provodi radeći u vrtu zbog čega se i posjeti imanju organiziraju isključivo uz prethodni dogovor

SASA BURIC/CROPIX
image

Stambeno-gospodarski kompleks izveden je drvenom konstrukcijom, dok su zidovi i strop ispunjeni konobetonom

Sasa Buric/Cropix

Projekt je od početka obuhvaćao gradnju prirodnim materijalima, proizvodnju vlastite hrane i energije te prostor za edukaciju i okupljanje. Hrvoje i Ivana željeli su i svakodnevni život obitelji više povezati s uzgojem, pripremom hrane i ritmom godišnjih doba. Taj pristup nazivaju traženjem "novog starog ritma".

Hrvoje Bota ujedno je i urbanist i permakulturni dizajner te osnivač društvenog poduzeća Održivo pa je njegova Mrvica zamišljena kao mjesto praktične primjene područja kojima se godinama profesionalno bavi.

Kad je riječ o samoj gradnji objekta, stambeno-gospodarski kompleks izveden je drvenom konstrukcijom, dok su zidovi i strop ispunjeni konobetonom, mješavinom konopljine sječke, vapna, vode i mljevene cigle. Korištene su vapnena žbuka i prirodne vapnene boje. Objekt ima spremnike za kišnicu i akumulaciju, toplinsku pumpu s vodenim podnim grijanjem, solarnu elektranu i peć na drva.

Konobeton je odabran zbog svojstava važnih za mikroklimu kuće, među ostalim regulacije vlage i temperature, a Bota cijeli pristup povezuje i s tradicionalnim lokalnim načinima gradnje te gospodarenja resursima, poput suhozida i gusterne, ali prilagođenima suvremenim uvjetima.

Budući da se za primjenu ovog materijala u Hrvatskoj moraju preuzimati europske norme, ispitivanja i izjave o svojstvima jer ovdje to još nije regulirano, problemi tijekom gradnje bili su uglavnom praktični.

- Dosta izazova imali smo u samoj gradnji, prije svega tehničke prirode, oko nabave materijala i pronalaska majstora koji ih znaju primijeniti. Puno toga morali smo odraditi sami jer su izvođači još dosta zatvoreni prema novim materijalima i tehnikama. To je nešto na čemu treba raditi i što se mora mijenjati - objašnjava nam Hrvoje Bota.

image
SASA BURIC/CROPIX
image

Na Mrvici se povrće uzgaja biointenzivno, u standardiziranim "no dig" gredicama, odnosno bez prekopavanja tla

SASA BURIC/CROPIX
image
SASA BURIC/CROPIX
image
SASA BURIC/CROPIX
image

Nakon završetka većeg dijela gradnje obitelj Bota sve više razvija edukacijski program

SASA BURIC/CROPIX
image
SASA BURIC/CROPIX
image

Na imanju rastu marelice, breskve, trešnje, višnje, šipak i vinova loza, zatim pekan, pistacija, kesten, orah i badem...

SASA BURIC/CROPIX
image

Grijani staklenik se u svakodnevnom korištenju pokazao se izuzetno korisnim i izvan poljoprivredne sezone

Sasa Buric/Cropix
image
Sasa Buric/Cropix
image
SASA BURIC/CROPIX
image
SASA BURIC/CROPIX
image
SASA BURIC/CROPIX

Mrvicu je ove godine posebno istaknula Hrvatska komora arhitekata u kategoriji Inovacije i održivost u arhitekturi, a supružnici Hrvoje i Ivana Bota su i prije osmišljavanja ovog nevjerojatnog imanja desetak godina uzgajali hranu za vlastite potrebe. U tom su razdoblju prolazili edukacije u različitim dijelovima Europe i upoznavali se s regenerativnom poljoprivredom, holističkim upravljanjem, biodinamičkom poljoprivredom, šumskim vrtovima i permakulturom.

Dio metoda koje danas primjenjuju temelje se upravo na iskustvima međunarodnih praktičara i njihovim sustavima poput Ridgedale Farme i platforme Regrarians, ali prilagođenih uvjetima Dalmatinske zagore.

Obitelj Bota nedaleko od Splita: “Svoj novi dom izgradili smo betonom od industrijske konoplje”

Na Mrvici se povrće uzgaja biointenzivno, u standardiziranim "no dig" gredicama, odnosno bez prekopavanja tla. U njima se uzgaja sezonsko povrće, među kojim su i dalmatinske rajčice iz starih sorti sjemena, dok su između proizvodnih površina i redova voćaka posađene brojne druge jestive vrste. Na imanju rastu marelice, breskve, trešnje, višnje, šipak i vinova loza, zatim pekan, pistacija, kesten, orah i badem te kupine, haskap odnosno mongolske borovnice, maginje, jagode i maline. Važan dio vrta čini i cvijeće, među ostalim dalije, ehinaceje, ruže i ljiljani, a cvjetne vrste nisu posađene samo zbog izgleda. Hrvoje i Ivana naglašavaju njihovu ulogu u privlačenju oprašivača i stvaranju raznolikijeg i stabilnijeg vrtnog ekosustava.

- Danas proizvodimo hranu, opskrbljujemo dva restorana u Splitu i četiri do pet luksuznih jahti povrćem, ali ono na što smo posebno ponosni jest lokalna grupa od tridesetak kupaca koji kod nas redovito naručuju voće i povrće - zadovoljan je Bota.

Na farmi rade profesionalni vrtlari, a dolaze i volonteri i pripravnici iz drugih europskih zemalja, koji na Mrvici ostaju dva do tri mjeseca. Njihov biointenzivni sustav, naime, omogućava vrlo visoku proizvodnju na maloj površini, uz znatna ulaganja i velik udio ručnog rada.

Jedan od važnijih koraka u daljnjem razvoju farme članstvo je u European Alliance for Regenerative Agriculture (EARA). Riječ je o organizaciji koju vode sami poljoprivrednici i koja okuplja praktičare regenerativne poljoprivrede iz različitih europskih zemalja.

image
SASA BURIC/CROPIX
image
SASA BURIC/CROPIX
image
Sasa Buric/Cropix
image
Sasa Buric/Cropix
image
Sasa Buric/Cropix
image
Sasa Buric/Cropix
image
Sasa Buric/Cropix

Hrvoje Bota je prvi hrvatski član te organizacije, a za njega je to, priznaje nam, važno i zbog mogućnosti da iskustva s farmi poput njegove budu zastupljena u raspravama o europskoj poljoprivrednoj politici.

- Kroz organizaciju zagovaramo željene promjene pri nadležnim institucijama EU u Bruxellesu i diljem Europe kako bi se sustav poticaja više usmjerio prema rezultatima i pozitivnim učincima na okoliš, plodnost tla i bioraznolikost. To je nešto na čemu ćemo raditi i u budućnosti - najavljuje Bota.

Među dijelovima projekta koji su se nakon useljenja razvili drukčije od očekivanog Bota izdvaja grijani staklenik. Znali su da će biti važan za proizvodnju, no u svakodnevnom korištenju pokazao se izuzetno korisnim i izvan poljoprivredne sezone.

- S obzirom na našu klimu, hladnoću i vjetar, pokazao se odličnim za sport, rekreaciju i druženje. U njemu se bez problema mogu organizirati aktivnosti za dvadesetak ljudi - govori Bota.

Mrvica je istodobno radno mjesto i dom Hrvoja i Ivane Bote i njihove djece. Većinu vremena obitelj provodi radeći u vrtu zbog čega se i posjeti imanju organiziraju isključivo uz prethodni dogovor.

- Život na farmi je intenzivan, ali ispunjen. Supruga, djeca i ja uživamo u tom aktivnom pristupu životu - iskren je Hrvoje.

Nakon završetka većeg dijela gradnje obitelj Bota sve više razvija edukacijski program. Organiziraju radionice i privatne posjete tijekom kojih se prolazi kroz biointenzivni vrt, govori o permakulturi, regeneraciji tla, prirodnoj gradnji i energetskim sustavima te prati proces proizvodnje hrane od sjemena do stola. U ponudi su i programi koji obilazak povezuju s berbom, pripremom i kušanjem hrane uzgojene na imanju.

U budućnosti, naime, Mrvicu želi razvijati i kao pravi edukacijski centar.

- Želimo postaviti mali hub za edukaciju, ali i platformu koja će poticati društveno poduzetništvo i regenerativnu poljoprivredu te pokazivati da se može više graditi prirodnim materijalima. Bilo da je riječ o drvu, slami, konoplji ili tradicionalnim materijalima poput kamena, sve su to tehnike koje se mogu primjenjivati - naglašava Hrvoje.

Nakon svega što smo ovaj put zatekli u Biskom, ostaje nam poželjeti da se i ova najava za nekoliko godina pokaže jednako stvarnom kao ona o kojoj smo pisali na početku ove priče.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. listopad 2026 15:01