Slavonski voćnjaci sve se češće suočavaju s istim problemima: niskim otkupnim cijenama i pritiskom jeftinog voća iz uvoza. Hrvatska je ove godine uvezla voća i povrća u vrijednosti od čak 600 milijuna eura, a posljedice toga osjeća i voćar iz Aljmaša koji je odlučio ukloniti svoj nasad marelica jer mu proizvodnja više nije isplativa. Iza snažnog stroja koji prolazi kroz voćnjak ostaje tek malč. Nakon godina ulaganja i brige o nasadu, aljmaški voćar odustaje od uzgoja marelica. Čak 5000 stabala nestaje jer, kako kaže, tržišna računica više ne postoji, donosi HRT.
- Imamo jako veliku količinu na skladištu i jednostavno ne možeš stići, ne stigneš. Pojede samo sebe - rekao je Domagoj Škobić, voćar iz Aljmaša.
Marelica je ove godine dobro rodila, no domaći proizvođači tvrde da im jeftina uvozna roba ostavlja vrlo malo prostora za zaradu. Problem, kažu, nije u prevelikim količinama domaćeg voća, nego u odnosu tržišta prema malim proizvođačima:
- Ne radi se ovdje o nekakvoj ‘overprodukciji‘, već se samo radi o nerazumijevanju uvoznika, trgovačkih lanaca za onaj mali, mali dio domaće proizvodnje - pojašnjava svoj potez Škobić.
Hrvatska trenutačno proizvodi tek oko 10 posto vlastite potrošnje marelica. Ipak, stručnjaci upozoravaju kako problem nije samo u količini proizvedenog voća, nego i u uvjetima u kojima domaći proizvođači rade. Za ozbiljnu i konkurentnu proizvodnju ključni su suvremeni sustavi navodnjavanja:
- Ne možemo biti konkurentni ni u jednoj voćnoj proizvodnji, ni jednoj voćnoj vrsti, a da nemamo pravo navodnjavanje. I sve ono što naši konkurenti imaju - kazao je Stjepan Zorić iz Hrvatske voćarske zajednice.
Strani proizvođači, dodaje, često imaju i dodatnu infrastrukturu poput zaštitnih mreža i antifrost sustava, ali i ono što domaćim proizvođačima često nedostaje - veću podršku kupaca.
- U pravilu uvijek je borba za profit i razumijemo. Iako nije baš tako sve, postoji nešto i lokalpatriotizma, recimo u nekim državama, pa preferiraju kupnju domaćeg proizvoda - istaknuo je Zorić.
Slična situacija događa se i kod proizvođača šljiva. Na šest hektara baranjska braniteljska zadruga imala je dobar urod, no problem je pronaći kupce za konzumnu šljivu. Industrijsku prodaju Podravci i na njoj ostvaruju dobit, ali za stolnu šljivu, tvrde, teško pronalaze tržište. I oni se suočavaju s pritiskom trgovačkih lanaca.
- Oni nas ucjenjuju i spuštaju cijene, kad ja čujem da će biti vikend-akcija, mene zaboli glava jer znam da je cijena pala i više nemamo šanse - rekao je Renato Kovač iz Braniteljske socijalno-radne zadruge Darda.
Ni kod njih računica nije povoljna:
- Nama ispod 20 centi ostane po kilogramu, e pa neka ostali procijene je li to isplativo. Mi smo prekinuli berbu i ne vozimo po toj cijeni - naglasio je Kovač.
Voćari upozoravaju da bi prizori poput krčenja nasada mogli postati sve češći ako se ne pronađe način za ulaganje u modernizaciju voćnjaka. Problem je, tvrde, i nedostatak povoljnijeg kapitala koji bi proizvođačima omogućio ulaganja u opremu i podizanje konkurentnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....