Dok krošnje ostaju bez lišća, a jutra postaju sve hladnija, vrt postupno ulazi u razdoblje mirovanja. No za vrtlare studeni još nije vrijeme za predah. Upravo se sada obavljaju važni poslovi koji biljkama pomažu da lakše prebrode zimu, travnjaku osiguravaju bolje uvjete, a divljim životinjama pružaju hranu i sigurno sklonište.
Alan Titchmarsh, jedan od najpoznatijih engleskih vrtlara i bivši voditelj emisije „Gardeners’ World”, izdvojio je šest ključnih zadataka kojima se vrijedi posvetiti tijekom studenoga kako bi vrt bio spreman za hladne zimske mjesece.
Jesenski pad temperatura donosi niz obveza, a među najuočljivijima je uklanjanje opalog lišća. Premda prizori lišća u toplim jesenskim bojama imaju poseban šarm, vlasnicima vrtova donose i poprilično posla.
Titchmarsh zato predlaže nekoliko korisnih zahvata s kojima se može započeti već danas. Studeni opisuje kao „iznimno važan mjesec” u svojem vrtu jer upravo tada započinje ključne pripreme za razdoblje prave hladnoće. Na svojem YouTube kanalu, koji broji 196.000 pretplatnika, predstavio je šest poslova koje nastoji obaviti tijekom ovog mjeseca.
Pogledajte video!
1. Uklonite opalo lišće
Prvi Alanov savjet odnosi se na opalo lišće, koje u ovo doba godine prekriva brojne vrtove. Premda je neizostavan dio jesenskog krajolika, na travnjaku ga ne bi trebalo zanemariti.
„Što ga prije uklonite, to je bolje za vaš vrt”, poručuje bivši voditelj emisije „Gardeners’ World”. Za temeljito grabljanje preporučuje pričekati dok ne otpadne sve lišće, a zatim ga prikupiti.
Lišće je važno ukloniti jer travi uskraćuje prijeko potrebnu svjetlost i zrak, što može pogodovati pojavi gljivičnih bolesti. Za manje površine Alan preporučuje plastične grablje, dok za veće savjetuje upotrebu puhača lišća, koji smatra „učinkovitijim”.
„A kada jednom sakupite sve lišće, nemojte ga spaljivati. Ili ga zbrinite na odgovoran način ili ga, što je još bolje, dodajte u kompostnu hrpu, gdje će se razgraditi”, savjetuje.
2. Osigurajte sklonište i hranu divljim životinjama
Studeni je važan mjesec i za divlje životinje. Mnoge vrste tada traže sigurno mjesto za zimski san, dok hrane postupno postaje sve manje, a vremenski uvjeti sve su oštriji.
Vlasnici vrtova mogu im pomoći s nekoliko jednostavnih poteza te svoje vanjske prostore učiniti privlačnijima i sigurnijima za male vrtne posjetitelje.
„Ako u vrtu grabljate mahovinu, lišće ili grančice, ostavite nekoliko hrpica kako bi ježevi, žabe i kukci imali sigurno mjesto za zimski san”, kaže Alan.
Prije orezivanja trajnica savjetuje i da se obrati pozornost na biljke čije glavice sa sjemenkama mogu poslužiti kao hrana pticama.
„Ako orezujete trajnice u svojim gredicama, razmislite o tome koje biljke imaju glavice sa sjemenkama kojima će se ptice rado hraniti. Hortenzije, čistac, poznat i kao ‘janjeće uši’, te kotrljan – sve te biljke imaju sjemenke koje predstavljaju izvrstan izvor hrane”, navodi.
Dodaje kako se jednostavna pojilica za ptice može izraditi od obične posude za cvijeće i podloška. I takav mali dodatak vrt može učiniti gostoljubivijim mjestom za ptice.
3. Zaštitite biljke osjetljive na mraz
Studeni je važno razdoblje za zaštitu osjetljivih biljaka koje uzgajate u vrtu. Alan pritom govori o biljkama koje ne podnose mraz, a njegova pojava postaje sve češća kako se godina približava kraju.
Takve biljke ne treba ostavljati nezaštićene na otvorenom jer, upozorava, s dolaskom mraza mogu uginuti.
„U našem ‘YouTube vrtu’ strelicije, poznate i kao ‘rajske ptice’, uzgajamo u posudama na otvorenom. Kako bismo osigurali da prežive zimu, morat ćemo ih unijeti u zatvoren prostor i zaštititi od mraza”, objašnjava.
Jednaku pozornost, dodaje, treba posvetiti i agrumima.
„Biljke poput agruma – naranči i limuna – također treba unijeti u zatvoreno prije nego što postane prehladno. Smjestite ih u staklenik ili u dobro osvijetljenu prostoriju kako biste osigurali da prežive zimu”, savjetuje Alan.
Ne bacajte role toaletnog papira ove jeseni! U vrtu mogu biti itekako korisne. Moćan su alat
4. Posijte mirisni grašak
Početak studenoga, prema Alanovu savjetu, prilika je i za sjetvu. Posebno izdvaja mirisni grašak, napominjući kako je, baš poput običnog graška ili graha, riječ o „proždrljivim i žednim biljkama”.
Objašnjavajući svoj način sjetve, vrtlarima preporučuje upotrebu univerzalnog supstrata za sjetvu bez treseta.
„Istresite sjemenke na dlan. Ja u svaku ćeliju stavljam po dvije. Nakon što ih postavite, jednostavno ih kemijskom ili običnom olovkom utisnite oko 2,5 centimetra duboko”, kaže.
Nakon sjetve potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete za klijanje i nastaviti njegovati mlade biljke tijekom mjeseci koji slijede.
„Zalijte ih i smjestite na hladno mjesto, ali zaštićeno od mraza; sjeme će proklijati. Nakon toga biljke treba njegovati sve do idućeg proljeća. Sjetva mirisnog graška u jesen odličan je način da steknete prednost i ranije uživate u cvjetovima”, objašnjava.
5. Posvetite pozornost travnjaku
Nakon iscrpljujućeg i vrućeg ljeta njega travnjaka ponovno dolazi u prvi plan. Jesenski radovi mogu mu pomoći da u što boljem stanju dočeka hladnije mjesece.
Ovaj se zadatak nadovezuje na Alanov prvi savjet: uklanjanje opalog lišća jedan je od važnih koraka u održavanju travnjaka. Iskusni vrtlar preporučuje i povećanje visine košnje na kosilici.
„Povećajte visinu košnje na kosilici kako bi vlati trave ostale dulje; to će pomoći travi da preživi zimu. Travnjak možete pograbljati grabljama sa žičanim zupcima – ako imate puno mahovine, na taj ćete je način u potpunosti ukloniti”, kaže.
Ako se na travnjaku zadržava voda zbog slabe propusnosti tla, Alan predlaže još jedan jednostavan zahvat.
„Ako je tlo slabo propusno, izbodite ga vilama. Malo ih pomičite naprijed-natrag kako biste omogućili lakšu drenažu tla. Osim toga, nema potrebe za velikim dodatnim radovima”, poručuje.
6. Temeljito očistite staklenik
Za vlasnike staklenika studeni je idealno vrijeme za temeljito čišćenje. Premda sama konstrukcija tijekom ljeta ne zahtijeva mnogo održavanja, dolaskom jeseni potrebno joj je posvetiti više pozornosti.
Cilj je osigurati da staklenik u što boljem stanju dočeka hladne zimske mjesece. U tome će, napominje Alan, najveću ulogu imati malo dobrog starog fizičkog rada.
„Za suhog dana uzmite kantu sapunice i metlu s dugom drškom te prijeđite preko svih panela iznutra i izvana, pokretima gore-dolje, uklanjajući sve zelene naslage. Kada završite, sve isperite čistom vodom”, objašnjava.
Čist i održavan staklenik tako postaje spreman za vrtlarske poslove koji slijede, ali i za prihvat biljaka kojima je potrebna zaštita.
„Tada ste spremni za sjetvu sjemena, uzimanje reznica i pružanje dobrog doma biljkama u novoj godini. Zato maksimalno iskoristite studeni. Pripremite svoj vrt tako da bude gostoljubiv prema divljim životinjama i pruža dobre uvjete vašim biljkama”, zaključuje Alan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....