Danas se čak i gradski automobili sa 70 ili 80 KS smatraju skromno motoriziranima, a za ugodnu vožnju autocestom mnogi žele barem dvostruko više snage. No prije nekoliko desetljeća situacija je bila potpuno drukčija. Automobili su bili znatno lakši, promet je bio sporiji, a kupcima su važniji bili cijena, potrošnja i mogućnost da napokon imaju bilo kakav vlastiti prijevoz. Ovih pet automobila pokazuje koliko je malo snage nekada bilo dovoljno. Zanimljivo, svi zajedno imali su samo 55 KS, manje od današnjeg osnovnog gradskog automobila.
Peel P50: Samo 4 konjske snage
Britanski Peel P50 iz 1962. jedan je od najneobičnijih automobila svih vremena. Imao je tri kotača, jedno sjedalo i dvotaktni jednocilindrični motor obujma samo 49 cm³. Razvijao je 4,2 KS, ali zahvaljujući masi od nevjerojatnih 59 kilograma mogao je postići oko 60 km/h.
Još je zanimljivije da nije imao stupanj prijenosa za vožnju unatrag. Umjesto toga, straga se nalazila ručka kojom ga je vozač mogao jednostavno povući ili okrenuti. Bio je dugačak samo 134 centimetra, pa je u povijest ušao kao najmanji serijski automobil na svijetu. Putnik? Za njega jednostavno nije bilo mjesta.
Citroën 2CV: 9 KS za cijelu obitelj
Legendarni Citroën 2CV, poznatiji kao Spaček, predstavljen je 1948. godine s motorom koji je razvijao samo 9 KS. Zračno hlađeni dvocilindraš obujma 375 cm³ omogućavao je najveću brzinu od približno 65 km/h. Unatoč tome, automobil je bio iznimno praktičan. Imao je četvera vrata, jednostavnu konstrukciju i mekan ovjes prilagođen lošim seoskim cestama. Francuskim obiteljima omogućavao je prijevoz ljudi, namirnica i poljoprivrednih proizvoda uz minimalne troškove.
Zanimljivo, oznaka 2CV nije označavala stvarnu snagu od dvije konjske snage, nego francusku poreznu kategoriju. Kasnije izvedbe postale su snažnije, a Spaček se proizvodio sve do 1990. godine.
BMW Isetta: 12 KS i vrata na nosu
Teško je danas zamisliti BMW-ov auto sa samo 12 KS, ali upravo toliko razvijala je Isetta 250 predstavljena 1955. godine. Jednocilindrični motociklistički motor obujma 247 cm³ omogućavao joj je najveću brzinu od 85 km/h.
Isetta je bila posebna i zbog načina ulaska. Jedina vrata nalazila su se na prednjoj strani karoserije, a pri otvaranju se zajedno s njima pomicao i upravljač. Unutra su se mogle smjestiti dvije osobe. Za mnoge kupce koji su dotad koristili motocikl, zatvorena kabina predstavljala je velik napredak. Isetta je postala jedan od simbola gospodarskog oporavka poslijeratne Njemačke.
Fiat 500: 13 KS koje su pokrenule Italiju
Kada je 1957. predstavljen Fiat Nuova 500, njegov stražnji dvocilindrični motor obujma 479 cm³ razvijao je tek 13 KS. Najveća brzina iznosila je 85 km/h, a prve izvedbe bile su toliko skromno opremljene da su bile homologirane samo za dvije osobe.
Kupci isprva nisu bili oduševljeni, pa je Fiat već iste godine ponudio poboljšanu izvedbu Normale s 15 KS i najvećom brzinom od 90 km/h. Povećanje snage od samo dvije KS predstavljalo je više od 15 posto, što je za tako malen automobil bila osjetna razlika. Kasnije je upravo Fiat 500 postao jedan od simbola talijanske masovne motorizacije.
Renault 4CV: Obiteljska limuzina sa 17 KS
Renault 4CV pokazuje da ni za pravi obiteljski automobil nekada nije bila potrebna velika snaga. Serijska proizvodnja počela je 1947., a njegov stražnji četverocilindrični motor obujma 760 cm³ razvijao je samo 17 KS.
Unatoč skromnim performansama, mogao je postići oko 90 km/h. Karoserija dugačka 360 centimetara imala je četiri vrata i mjesta za četiri putnika. Renault 4CV postao je prvi francuski automobil proizveden u više od milijun primjeraka. I ovdje oznaka CV označava poreznu kategoriju, a ne stvarnu snagu motora.
Nekada je i 60 km/h bilo dovoljno
Ovih pet automobila nisu nužno apsolutno najslabiji automobili ikada proizvedeni, ali odlično pokazuju koliko su se očekivanja promijenila. Njihovi su vlasnici sporije putovali, pažljivije planirali pretjecanja i često morali koristiti gotovo svu raspoloživu snagu već na blagim usponima. Ipak, automobili su uspješno obavljali svoju osnovnu zadaću. Omogućavali su ljudima da putuju kada žele, neovisno o javnom prijevozu. Ono što danas smatramo nedopustivo slabim performansama nekoć je predstavljalo veliko povećanje osobne slobode.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....