U prvoj trećini ove godine, odnosno do kraja travnja u Europskoj uniji su registrirana 3.683.042 nova osobna automobila.
Pridodamo li tome i i države EFTA-e (Island, Norveška, Švicarska) te Britaniju ukupni broj novih automobila penje se na 4,48 milijuna, pokazuju statistike Europske udruge proizvođača automobila ACEA .
Samo u EU, prodaja je porasla za 6,6 posto u odnosu na 2023. godinu. Solidan rast je zabilježen u skoro svim državama EU, posebice u Njemačkoj i Španjolskoj koje su obje zabilježile porast od 7 posto, u Francuskoj gdje je prodaja porasla za 7 posto i u Italiji gdje je prodaja skočila za 6,1 posto.
Što se tiče vrste pogona, benzinski i dizelski modeli držali su 48,9 posto tržišta, što je pad u odnosu na 52,8 posto tržišnog udjela u isto vrijeme prošle godine.
Udio benzinaca pao je na 36 posto, a dizelskih automobila na 12,9 posto. Za taj pad prvenstveno su zaduženi hibridni i blagi hibridni automobili čiji udio je s 24,9 porastao na 29,1 posto.
U odnosu na prošlu godinu, prodaja benzinaca je rasla za 1 posto, dok je prodaja dizelaša pala za 8,2 posto.
Sve druge pogonske opcije su rasle posebno hibridi blagi hibridi (za 22,7 posto) i "druge pogonske opcije", prvenstveno plin (za 15,6 posto). Rast prodaje plug-in hibrida i električnih automobila rastao je u skladu s rastom čitavog tržišta odnosno za 6,7 i 6,4 posto.
Zbog toga se udio električnih automobila u ukupnoj prodaji praktično nije mijenjao te ove godine iznosi 11,9 posto. Solidna je to brojka, no u kontekstu onoga što proizvođači ulažu u električne automobile je zapravo još uvijek vrlo skromna.
Zabrinjavajuće je to za proizvođače ali i političare EU, koji za 11 godina namjeravaju zabraniti prodaju benzinaca i dizelaša, jer je udio električnih automobila prestao rasti i sada smo jako daleko od ranijih prognoza da će električni automobili već 2025. godine držati oko 25 posto europskog tržišta.
Plug-in hibridi također ne pokazuju znakove velikog rasta prodajnog udjela. Trenutno drže samo 6.8 posto tržišnog udjela.