Šef BMW-a Nedeljković upozorava na cijene kineskih auta: ‘Ekonomski nemaju smisla‘

Kineski proizvođači sve snažnije pritišću europsku automobilsku industriju, a novi šef BMW-a Milan Nedeljković upozorava na fenomen koji smatra posebno problematičnim, cijene pojedinih kineskih automobila u Europi. U razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung rekao je da se neki modeli nude po cijenama koje, gledano iz poslovne perspektive, teško može objasniti.

"Neki kineski automobili ovdje se nude po cijenama koje poslovno nemaju smisla. To u Europi dovodi do protekcionističkih tendencija i pokušaja zaštite domaćih tržišta", poručio je Nedeljković. Istodobno naglašava da BMW podržava slobodnu trgovinu i konkurenciju, ali smatra da tržište mora funkcionirati pod usporedivim uvjetima.

Milan Nedeljković, predsjednik Uprave BMW-a

PROFIMEDIA

Problem nije nov. Europska komisija nakon istrage o subvencijama već je uvela dodatne kompenzacijske carine na električne automobile proizvedene u Kini. One ovise o proizvođaču: BYD plaća 17 posto, Geely 18,8 posto, a SAIC 35,3 posto. Posebne stope se dodaju na 10 posto standardne carine te vrijede i za druge proizvođače. Europska komisija je početkom 2026. otvorila i mogućnost dogovora o minimalnim uvoznim cijenama kao alternativi carinama.

Nedeljković ne zagovara novi val carina. Smatra da bi dogovor između EU i Kine bio bolji put te upozorava da bi eskalacija trgovinskog sukoba mogla izazvati kineske protumjere. To je posebno osjetljivo jer europska automobilska industrija i dalje znatno ovisi o kineskom lancu opskrbe baterijama.

Kineski auti, ilustracija

PROFIMEDIA

Situacija je za BMW posebno zanimljiva jer je kompanija istodobno konkurent i veliki ulagač u Kini. Ondje proizvodi automobile za lokalno tržište, dok se iz Kine u Europu izvoze i električni Mini Cooper te Aceman. BMW-u zato zatvaranje tržišta nije u interesu. Pritisak kineskih proizvođača ipak se jasno osjeća. BMW Group je 2021. u Kini prodao oko 848.000 automobila BMW-a i Minija, dok je tijekom 2025. broj pao na približno 626.000. Kina je unatoč tome ostala najveće pojedinačno tržište kompanije.

Istodobno BYD, Geely, SAIC i niz drugih kineskih kompanija ubrzano povećavaju ponudu u Europi, često s bogatom opremom i cijenama nižima od usporedivih europskih modela. Upravo tu nastaje ključno pitanje. Ako niže cijene proizlaze iz učinkovitije proizvodnje, nižih troškova i velikih serija, riječ je o normalnoj tržišnoj konkurenciji. Ako su rezultat državnih subvencija koje omogućuju prodaju po umjetno niskim cijenama, europski proizvođači smatraju da uvjeti više nisu jednaki.