NAJOPASNIJA MJESTA

Ljetni mjeseci su najgori: Ovo su crne točke na hrvatskim autocestama

Neprilagođena i prevelika brzina najčešći je uzrok nesreća na autocestama

Prometna nesreća (ilustracija)

 Borna Jakšić/CROPIX

U prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno je povećanje prometa u odnosu na isto razdoblje lani za 11,5 posto, dok su predviđanja za mjesec lipanj i do 13 posto, govore podaci Hrvatskih autocesta (HAC).

No, s većim prometom, povećava i broj prometnih nesreća.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prošle godine je na hrvatskim autocestama zabilježena 1.921 prometna nesreća. Od tog broja, 24 nesreće su bile s poginulim, 403 s ozlijeđenim osobama.

U tim nesrećama smrtno je stradalo 38 osoba, 158 je teže, a 549 lakše ozlijeđeno. U ostalim nesrećama nastala je samo materijalna šteta.

image

Prometna nesreća (ilustracija)

Srdjan Vrančić/CROPIX

Usporedbe radi, u prvih šest mjeseci ove godine su na autocestama zabilježene 982 prometne nesreće. Od tog broja, devet nesreća je bilo s poginulim, a 200 s ozlijeđenim osobama.

U tim je nesrećama smrtno stradalo devet osoba, 62 su teže ozlijeđene, a 294 lakše - navodi N1.

Kritični ljetni mjeseci

Kao što je i za očekivati, najveći broj tih nesreća događa se u ljetnim mjesecima.

Kada su u pitanju crne točke na našim autocestama, iz HAC-a kažu kako ne postoje točke na kojima se događa više nesreća.

No dodaju da, gledajući podatke o prometnim nesrećama za 2021., 2022. i prvih šest mjeseci 2023. g., dionica na kojoj se najčešće događaju prometne nesreće je Lučko – Donja Zdenčina (A1), a nakon nje slijedi dionica Novska – Okučani (A3).

image

Prometna nesreća (ilustracija)

Ronald Goršić/CROPIX

“Zadnji rezultati pokazuju da 49 posto dionica ima nisku stopu prometnih nesreća (ocjena 5), dok 51 posto ima srednje nisku stopu prometnih nesreća (ocjena 4). Za korisnike je bitno da srednje visoku i visoku stopu prometnih nesreća, čak niti srednju stopu nije imala niti jedna dionica (što bi značilo da niti jedna dionica nije dobila trojku, dvojku ili jedinicu”, objasnili su iz HAC-a za N1.

image

Prometna nesreća (ilustracija)

Borna Jakšić/CROPIX

Glavni uzroci nesreća na autocestama

Što se tiče uzroka nesreća, najviše njih dogodilo se zbog neprilagođene i prevelike brzine. Iz MUP-a objašnjavaju kako su to ujedno i najčešći prekršaji zbog kojih se kažnjavaju vozači na autocestama.

Također, upozoravaju i na izrazito opasan prekršaj vožnje u suprotnom, odnosno zabranjenom smjeru. Takvih je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno čak 15, na sreću bez posljedica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 18:01