Nakon sulude zabrane prodaje novih automobila s motorima na unutarnje izgaranje planirane za 2035. godinu, Europa je napokon otvorila oči. Kao rezultat slabe prodaje električnih modela, zatvaranja tvornica i masovnih otkaza radnicima, spomenuta zabrana je praktički ukinuta!
Ishod je to pregovora i kompromisnog sporazuma između njemačkog kancelara Friedricha Merza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji službeno donosi produljenje života za benzinske i dizelske motore.
Dok je dosadašnja strategija Bruxellesa inzistirala na radikalnom i stopostotnom prijelazu na električna vozila, Berlin i Pariz kreirali su novi plan za spas posrnule europske autoindustrije. Umjesto potpune zabrane, prag smanjenja flotnih emisija za nove automobile spušten je na 90 posto. Za prosječnog europskog vozača, ali i za milijune radnika u njemačkim i francuskim tvornicama, ova odluka mijenja sve.
Kraj ‘zelenog diktata‘
Njemački kancelar Friedrich Merz nije skrivao zadovoljstvo postignutim dogovorom, proglasivši ga pobjedom zdravog razuma i slobode izbora.
"Ovo je dobar dan za vozače i za radna mjesta u Njemačkoj, Francuskoj i Europi“, poručio je Merz, naglasivši kako se ovim paketom osigurava prijeko potrebna tehnološka otvorenost bez odricanja od klimatskih ciljeva, piše Reuters.
Najveća pobjeda njemačke strane leži u uklanjanju rigoroznog ultimatuma koji je proizvođače tjerao u slijepu ulicu. Prema ranijim najavama, nakon 2035. godine klasični su motori trebali preživjeti isključivo ako koriste skupa i komplicirana sintetička goriva. Merz je u pregovorima uspio potpuno izbaciti tu obvezu.
Hibridi i klasični motori ostaju u igri
Ostavljanjem prostora od 10 posto unutar ekoloških normi, Europska unija zapravo omogućuje proizvođačima da zadrže benzince, dizelaše i, prije svega, hibride. Sve dok ukupna flota novoregistriranih vozila pojedine marke zadovoljava ublažene ekološke kriterije, prodaja tradicionalnih modela moći će se nastaviti i nakon famozne 2035. godine.
Sporazum također službeno priznaje e-goriva i biogoriva kao pogone s nultom emisijom. To otvara vrata novim investicijama u razvoj čišćih motora s unutarnjim izgaranjem, umjesto potpunog gašenja. Države članice također su oslobođene obveze uvođenja prisilnih kvota za elektrifikaciju velikih poslovnih voznih parkova, što je bio još jedan golemi pritisak na gospodarstvo.
Autoindustrija slavi, ekolozi na nogama
Ovakav zaokret odmah je izazvao lavinu reakcija diljem Europe. Automobilski giganti dočekali su ovaj dogovor s olakšanjem jer im donosi pravnu predvidivost u kritičnom trenutku ekonomske krize. Iz Volkswagena su odmah poručili kako sporazum šalje "snažan signal koji pokazuje odgovornost prema industriji”, dodajući da im fleksibilnost omogućuje nastavak borbe za očuvanje klime, ali bez ugrožavanja vlastite tržišne konkurentnosti. Slično razmišljaju i u Stellantisu, ističući kako im nova pravila osiguravaju prostor za daljnje inovacije.
S druge strane, organizacije za zaštitu okoliša izrazile su duboko ogorčenje, nazivajući kompromis ‘kapitulacijom pred autoindustrijom‘. Ekološki aktivisti upozoravaju da micanje obveze kompenzacije za preostalih 10 posto emisija predstavlja opasno razvodnjavanje zelene tranzicije zbog kojeg će Europa izgubiti lidersku poziciju u klimatskim politikama.
"Made in Europe” kao štit od Kine
Naravno, Francuska nije popustila bez protuusluge. Na njemačko inzistiranje o ekološkoj fleksibilnosti motora, predsjednik Macron dobio je zeleno svjetlo za uvođenje strogog protekcionističkog štita pod oznakom Made in Europe (Proizvedeno u Europi).
Prema dogovoru, državni poticaji i javna nabava unutar EU bit će usmjereni prvenstveno na vozila koja su većinski proizvedena u europskim tvornicama. Cilj je jasna obrana od navale jeftinih kineskih električnih automobila.
Ipak, nezavisni ekonomski analitičari upozoravaju na jednu opasnost: kineski proizvođači i dalje rade znatno brže od europske administracije. Dok Europa mijenja propise i pokušava podići ekonomske zidove, kineske kompanije već naveliko grade svoje tvornice unutar same Europe, čime bi mogle potpuno zaobići protekcionističke barijere.
Zajednički prijedlog Berlina i Pariza sada ide pred Vijeće EU i Europski parlament. S obzirom na to da iza njega stoje dvije najveće ekonomske sile Unije, sasvim je izvjesno da će sudbina europskog prometa biti redefinirana. Benzinci i dizelaši definitivno ne odlaze u povijest, dobili su novu šansu za opstanak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....