Gorivo nikada nije bilo skuplje u Europi: Dizel na autocestama probio tri eura, a najgore tek dolazi

Cijene goriva u Europskoj uniji dosegnule su povijesne rekorde, a stručnjaci upozoravaju da bi situacija s dizelom idućih tjedana mogla postati još gora. Prema najnovijim podacima Europske komisije, prosječna cijena benzina 14. rujna iznosila je 2,063 eura po litri, a dizela čak 2,159 eura. To su najviše vrijednosti otkako je Komisija 2005. godine počela pratiti cijene. Punjenje spremnika od 50 litara benzina sada u EU prosječno stoji 103 eura, a dizela gotovo 108 eura.

Koliko su cijene podivljale, najbolje pokazuje Njemačka. Na pojedinim autocestovnim postajama čak je i obični dizel probio psihološku granicu od tri eura. Na odmorištu Gruibingen Süd na autocesti A8 između Stuttgarta i Ulma 16. rujna zabilježena je cijena od čak 3,029 eura po litri. Ista granica prekoračena je i na odmorištu Mahlberg uz A5. Riječ je o ekstremnim autocestovnim cijenama koje znatno nadmašuju njemački prosjek od oko 2,45 eura, ali pokazuju koliko punjenje spremnika može postati skupo.

Točenje goriva, ilustracija

Damir Krajac/CROPIX

Razlike među državama EU-a također su goleme. Najjeftiniji benzin prodaje se na Malti, gdje litra stoji 1,34 eura, dok je najskuplji u Danskoj s prosječnih 2,56 eura. Malta ima i najjeftiniji dizel, 1,21 euro, a najskuplji dizel je u Finskoj, gdje litra stoji 2,51 euro. Od početka godine benzin je u Uniji poskupio približno 29 posto, a dizel gotovo 40 posto.

Glavni razlog poskupljenja su poremećaji u opskrbi naftom nakon početka rata na Bliskom istoku i otežan promet kroz Hormuški tjesnac. No cijena sirove nafte nije jedini problem. Snažno su porasle i rafinerijske marže, odnosno razlika između cijene sirove nafte i dobivenih derivata. Prema procjenama stručnjaka Europske središnje banke, one sada čine čak 41 cent po litri dizela, odnosno 19 posto maloprodajne cijene. Kod benzina iznose 17 centi ili osam posto.

Benzinska, punjenje gorivom

Profimedia

Upravo se tu krije razlog za dodatnu zabrinutost. Prema procjenama ESB-a temeljenima na terminskim ugovorima, rafinerijske marže za benzin vrhunac su dosegnule u kolovozu, dok se za dizel on očekuje tek u listopadu. Opskrbu dodatno otežavaju problemi sa saudijskim naftovodom prema Crvenom moru i najavljeni izostanak listopadskih isporuka nafte europskim rafinerijama.

Europska središnja banka upozorava da bi novi poremećaji mogli izazvati još snažniji i dugotrajniji rast cijena. Za pojeftinjenje bi bili ključni završetak sukoba na Bliskom istoku, normalizacija prometa kroz Hormuški tjesnac i oporavak rada rafinerija. Dok se to ne dogodi, europski vozači teško mogu očekivati značajnije olakšanje na benzinskim postajama.