Po 1352 kilometara autocesta u Hrvatskoj prošle je godine prošlo 96,4 milijuna osobnih automobila, kamiona i motocikala. Sva tri upravitelja, Hrvatske autoceste, Autocesta Zagreb – Macelj i Bina Istra, bilježe rast prometa, pa time i prihoda od cestarina u odnosu na 2023. i cijela priča na prvu izgleda prilično idilično.
No kad se malo zagrebe ispod površine, može se vidjeti da je situacija na pojedinim dionicama daleko od blistave. Promet na dijelovima naše autocestovne mreže, naime, toliko je skroman da se čak može postaviti i pitanje zašto smo ih uopće gradili, ako zjape puste i njima se malo tko uopće vozi. Odnosno, zašto smo ih gradili prije nego li smo pojedine dionice, za koje se već godinama, ako ne i desetljećima zna da su preopterećene, rekonstruirali i dodali im pokoji dodatni prometni trak.
Takav zaključak prije svega se odnosi na autocestu Zagreb – Sisak. Riječ je o autocesti koja se gradila punih 17 godina, radove na njezinoj izgradnji otvorili su još 5. travnja 2006. premijer Ivo Sanader te ministri prometa Božidar Kalmeta i financija Ivan Šuker, a posljednju dionicu u promet su 22. listopada 2024. u promet pustili premijer Andrej Plenković i ministar prometa Oleg Butković.
Ne samo da se tih 47,5 kilometara prometnice gradilo prilično dugo, nego je u taj pothvat utrošeno čak 440 milijuna eura, pa stoga još više bude bolan pogled na uglavnom puste kilometre ovog skupo i mukotrpno izgrađenog punog profila autoceste. Tim više jer je vožnja ovom dionicom potpuno besplatna još od 30. prosinca 2020., kako bi se i tako pomoglo stanovnicima Banovine nakon potresa.
s obzirom na to da nema naplate, HAC može samo procijeniti broj vozila koji se kreće po A 11, a ta procjena glasi da je tijekom 2024. ovom autocestom prošlo 3.668.997 vozila, odnosno njih 10.052 dnevno. Samim time, država je tu na trostrukom gubitku. Prema dostupnim podacima, u tri godine HAC je na ovoj autocesti izgubio skoro 18,9 milijuna eura zbog neplaćanja cestarine, a taj gubitak bi bio i kudikamo opipljiviji da tu ima nekakvog prometa.
No, to nije slučaj. Od kraja 2020. do veljače ove godine, opet prema procjenama, ovom je autocestom prošlo 13,1 milijun vozila, odnosno njih tek 8.800 dnevno. A tu nije kraj nesreći - dok je s jedne strane HAC izgubio desetke milijuna eura na cestarini, s druge strane je tu istu prometnicu trebalo održavati, pa je HAC i tu morao investirati.
S obzirom na sve to opravdano se zapitati je li imalo smisla graditi tu prometnicu ili je bilo uputnije taj novac uložiti u nešto isplativije. Primjerice, u treću traku autoceste od Zagreba do Karlovca. Tom dionicom prošle je godine prošlo čak 16,8 milijuna vozila, odnosno pet puta više nego autocestom prema Sisku. O trećoj traci prema Karlovcu priča se već godinama i zbilja je neophodna, ali svejedno još nije došla na red.
S druge strane, kad bi se gledale samo brojke o prometu, moglo bi se zaključiti da ni autocesta od Bosiljeva prema Splitu i Pločama nema previše smisla. Statistika, naime, pokazuje da je autocestom Bosiljevo-Split -Ploče prošle godine prošlo 16,3 milijuna automobila, ili 44.766 vozila dnevno, manje nego osam puta kraćom dionicom Lučko - Karlovac s dnevnim prosjekom od 46 tisuća vozila.
Dakle, da su se projekcije o količini prometa uzimale u obzir, autocesta od Bosiljeva prema Splitu, se gotovo sigurno ne bi ni gradila. Kao niti 80 kilometara autoceste od Šestanovca do Ploča kojom, uglavnom ljeti, prosječno dnevno prođe oko 7.500 vozila.
No, autoceste se ipak grade i zbog sigurnosti prometa, pa i gospodarskog razvoja prostora kojima prolaze. Upravo zahvaljujući autocestama Hrvatska ubire veliki novac od turizma, bez njih bi naše turističke brojke bile kudikamo manje. U slučaju autoceste prema Sisku tako se tek treba tek vidjeti postoje li gospodarski argumenti za njenu gradnju. U ovom trenutku oni se teško mogu nazrijeti, no možda nas budućnost demantira.
Slično ružno pače hrvatske cestogradnje je i autocesta A5 Beli Manastir- Osijek -Svilaj. To je jedina autocesta na kojoj su prije nekoliko godina pojedina odmorišta bila mjesecima zatvorena, jer nije bilo gostiju. Promet je bio toliko slab da jednostavno nije bilo razloga da budu otvorena. Nije pomogla niti činjenica da su na njenom putu gradovi poput Osijeka i Đakova.
Ako gledamo brojke, one niti danas nisu puno bolje, no statistika pokazuje da je to autocesta na kojoj je u 2024. promet najviše rastao. Za čak 20 posto. Prošle godine, naime, ovom je autocestom prošlo više od dva milijuna vozila. To je, doduše, i dalje skoro pa zanemarivih oko 5 i pol tisuća vozila dnevno, ali puni procvat ove autoceste očekuje se ove godine sa završetkom posljednje dionice od Belog Manastira do granice s Mađarskom.
Na autocestama kojima upravlja HAC daleko najveći promet je prošle godine zabilježen na autocesti A6 Rijeka – Zagreb, kojom je lani u odnosu na 2023. prošlo milijun i 200 tisuća vozila više. Odnosno, ukupno 19,3 milijuna vozila. Tome je sigurno pridonijelo širenje Luke Rijeka i sve veći kamionski promet iz nje, s obzirom na to da pruga na tom pravcu nije obnovljena, a pitanje je i kada će biti. Standardno gust promet je i na autocesti Zagreb – Lipovac, kojom je prošle godine prošlo 17, 4 milijuna vozila.
o, ovdje prometnu statistiku najviše podiže zagrebačka obilaznica, koja je dio ovog pravca. Riječ je o prometno najopterećenijoj prometnici u zemlji. Primjerice, dionicom Zagreb zapad -Lučko prošle je godine prošlo 27,8 milijuna vozila ili u prosjeku njih čak 76.321 dnevno. Dionica Zagreba zapad – Jakuševac druga je najopterećenija dionica obilaznice. U 2024. njome je prošlo 27,4 milijuna vozila, odnosno njih 75.119 dnevno. Nakon prolaska Zagreba promet prema Lipovcu osjetno pada, pa je od Zagreba do Okučana lani stiglo tek 9,6 milijuna vozila.
Rast prometa u prošloj godini bilježe i Bina Istra i Autocesta Zagreb – Macelj. Istarskim ipsilonom prošlo je 12,9 milijuna vozila, a od Zaprešića do Trakošćana 10,2 milijuna vozila. U AZM-u ističu kako najveći broj vozila, 4,3 milijuna, bilježe na dionici od Zaprešića do Trakošćana, što govori da je riječ o tranzitnoj autocesti. Najmanji promet imaju na dionici Krapina – Đurmanec. U prosjeku njih tek 5.697 dnevno. To znači da je prošle godine tek 15 vozila dnevno prometovalo isključivo između Krapine i Đurmanca, što je zbilja porazan podatak.
Ukratko
Za gužve postoji samo jedan lijek
Ljetne gužve na dionici između Zagreba i Karlovca neće riješiti novi sustav naplate, potrebno je hitno sagraditi treću prometnu traku
Dugotrajna i papreno skupa izgradnja autoceste od Zagreba do Siska zasad nije donijela neki gospodarski impuls na Banovinu, no možda nas budućnost demantira
Prema vlastitim procjenama, HAC je zbog nenaplaćene cestarine na dionici od Zagreba do Siska izgubio skoro 18,9 milijuna eura. Samo s te strane je dobro da promet nije veći...
Pitanje je za koga su građeni pusti kilometri autoceste Zagreb-Sisak, pa i zgodna, ali od ljudi potpuno lišena usputna odmorišta s uređenim igralištima za djecu
Zagrebačka obilaznica (desno) najopterećenija je prometnica u zemlji. Dionicom Zagreb zapad -Lučko prošle je godine prošlo čak 27,8 milijuna vozila ili u prosjeku njih čak 76.321 dnevno
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....