Piše: Goranka Jureško
Jedna mala plava protiv tromboze, jedna bijela za snižavanje krvnog tlaka, zelena za snižavanje visokih masnoća u krvi. Poslijepodne dobro dođe kapsula protiv bolova, valja potaknuti cirkulaciju također tabletom, a da bi se bolje spavalo, pomoći će uobičajena terapija, a nije loše popiti i koju tabletu kalcija. Rezultat? Pet-šest različitih lijekova u jednom danu nije rijetkost, osobito kod starijih kroničnih pacijenata. Samo neki dodatni zdravstveni problem povećat će broj lijekova za barem tri, a stručnjaci napominju da je sve više od pet lijekova zapravo kontraproduktivno, odnosno da se radi o polipragmaziji, što jednostavno rečeno znači - previše lijekova za jednu osobu da bi stvarno djelovali, i to bez nuspojava.
Kako stanovništvo u razvijenom svijetu sve više stari i životni vijek se produljuje, kronične bolesti su sve prisutnije pa je polipragmazija sve više u središtu rasprava stručnjaka, koji kažu kako je kod lijekova nerijetko manje zapravo više. Stručnjaci polipragmaziju definiraju kao korištenje pet i više lijekova ili, čak preciznije, to bi značilo korištenje potencijalno neodgovarajućih lijekova u liječenju.
Najnovije istraživanje koje je provela dr. Dima Mazen Qato sa Sveučilišta Illinois u Chicagu pokazao je da više od 50 posto osoba u dobi od 57 do 85 godina uzima pet i više lijekova, što na recept, što iz slobodne ljekarničke prodaje poput vitamina, minerala i dodataka prehrani. No, čak njih 58 posto uzimalo je barem jedan lijek koji im uopće nije bio potreban.
Bez pravih rezultata
- Treba razlikovati politerapiju od polipragmazije - upozorava prof. dr. Igor Francetić, ugledni hrvatski klinički farmakolog. Naime, politerapija znači liječenje pacijenta s nekoliko lijekova ne bi li se postigao optimalan rezultat, a polipagmazija je liječenje s više lijekova bez očekivanog rezultata. Francetić naglašava da zbog više zdravstvenih problema stariji kronični pacijenti trebaju i više lijekova, ali oni se moraju propisivati tako da liječnik izabere što je važnije liječiti. Napravit će uži izbor tako da njihovo djelovanje bude optimalno.
Nepotrebni lijekovi
- Osobito valja paziti na lijekove 'male terapijske širine'. Riječ je, primjerice, o antiepilepticima i lijekovima protiv zgrušavanja krvi - varfarinima kod kojih i male promjene u terapiji mogu izazvati snažne nuspojave - kaže Francetić. Upozorava da u Hrvatskoj još nema integriranja svih nalaza na jednom mjestu i odlučivanja o terapiji jednog pacijenta, čak ni u bolnicama, pri čemu svoje mišljenje treba dati klinički farmakolog. - Na žalost, toga nema, a to znači da se propisuju i nepotrebni lijekovi i primjerice oni čije se djelovanje međusobno 'poništava' - objašnjava Francetić.
To, dakako, nije samo boljka u Hrvatskoj već je to globalni problem. - Nerijetko liječnici obiteljske medicine, kada dobiju sve nalaze raznih specijalista s terapijom, vide da su neki lijekovi 'višak', ali to onda treba objasniti pacijentima, koji pak ne žele odustati od neke terapije unatoč tome što bi to za njih bilo korisnije. Ponekad se događa baš to pa treba imati i strpljenja i vremena da se čovjeku objasni kako neće biti dobro ako mu propišemo sve te lijekove - kaže obiteljska liječnica dr. Ines Balint. Dodaje kao ima i toga da pacijenti uredno podižu lijekove, ali terapiju ne uzimaju ili to čine 'po potrebi', a to je, dakako, loše.
- Kad je prije nekoliko godina umrla jedna moja starija pacijentica, njezina je obitelj nakon nekog vremena donijela u moju ordinaciju vreću veličine 120 litara punu lijekova. Uglavnom, radilo se o inzulinima i lijekovima za kontrolu dijabetesa jer je pacijentica bila dijabetičarka. Bila sam šokirana shvativši da se ta žena zapravo uopće nije liječila, ali je uredno podizala propisane lijekove - kaže dr. Balint.
Vrijeme za pacijenta
Naglašava da je komunikacija liječnika i pacijenata, pogotovo onih s kroničnim bolestima, najbolji put u učinkovitu i dostatnu terapiju, za što liječnici obiteljske medicine u sve većem naletu administrativnih poslova imaju sve manje vremena. - Za svakog bi pacijenta trebali imati barem 15 do 20 minuta, što je nerijetko nemoguće jer bi to značilo da dnevno pregledamo do 20 pacijenata, a imamo ih puno više - kaže dr. Balint.
Spomenuta američka studija pokazala je da u SAD-u ljudi u dobi od 62 do 69 godina u prosjeku podižu 14 lijekova na recept, a oni stariji, od 80 do 85, čak 18 lijekova. Pritom se nerijetko koristi kombinacija antitrombocitnih lijekova (protiv tromboze), antikoagulansa (protiv zgrušavanja krvi) i nesteroidnih protuupalnih lijekova poput aspirina, andola, ibuprofena i sličnih, što može dovesti do ozbiljnih interakcija između tih lijekova, a to znači da će se povećati rizik za razne dodatne zdravstvene probleme.
- Stariji kronični bolesnici ne bi smjeli uzimati puno lijekova, osobito ne u velikim dozama. Zapravo, doze bi trebalo prepoloviti, pa čak i smanjiti na 25 posto ranije propisanih, odnosno onih koje su uzimali dok su bili mlađi - smatra dr. Spomenka Roksandić, čelnica Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo "Andrija Štampar". Naglašava kako se u Hrvatskoj tek posljednjih godina više govori o problemima starijih osoba, a onda i o učinkovitoj terapiji, odnosno polipragmaziji kao posljedici loše koordinacije pojedinih specijalista u propisivanju lijekova. Ističe također da je u ljekarnama sve više tzv. dodataka prehrani koji se kupuju bez recepta, a mogu smanjiti učinak nekog propisanog lijeka ili pak izazvati teške nuspojave.
Loše interakcije
Činjenica je da što se koristi više lijekova, to će njihova djelotvornost opadati, kažu farmakolozi. Naglašavaju da su istraživanja pokazala kako su pacijenti koji su uzimali pet do devet lijekova imali 50 posto šanse za nepovoljne interakcije, a u onih koji su uzimali 20 ili više lijekova ta se opasnost diže na 100 posto, što znači da lijekovi unatoč količini uopće nisu djelovali.
Važnu bi ulogu u edukaciji pacijenata trebali imati ljekarnici, koji uvijek mogu, primjerice, pitati pacijenta koji kupuje neki dodatak prehrani ili samo neki vitaminski pripravak što od lijekova inače koriste. Upravo to u Hrvatskoj kroz razne akcije pokušavaju provoditi ljekarnici jer se tako smanjuje opasnost od interakcija.
- Liječnici bi obavezno trebali pitati pacijente koje sve lijekove koriste, uključujući i dodatke prehrani - kaže Qato i dodaje da bi i sami pacijenti trebali reći sve informacije o terapiji i liječnicima i ljekarnicima. Naime, istraživanje objavljeno u časopisu JAMA pokazalo je da 42 posto pacijenata svojim liječnicima uopće ne govori o dodacima prehrani koje su u ljekarnama kupili bez recepta, premda bi to trebali zbog vlastitog zdravlja.
Neizbježne nuspojave
Internist prof. dr. Zijad Duraković godinama upozorava na opasnost od prekomjernog uzimanja lijekova kod starijih osoba i navodi podatak da je gotovo 20 posto 'bolesnih stanja' zapravo nuspojava lijekova. Kaže kako uzimanje pet različitih lijekova povećava izglede za nuspojave i do 50 posto. Također ističe da polipragmaziji pridonosi neprekidno ležanje u bolnici ili kod kuće starijih osoba pa se nerijetko svaki novi simptom koji je posljedica nekretanja nepotrebno liječi dodatnim lijekovima.
- Neka su istraživanja pokazala da 90 posto starijih osoba koristi dnevno barem jedan lijek. Pritom je velika razlika između onih koji žive kod kuće i onih u domovima, jer ovi prvi koriste u prosjeku jedan, a drugi čak osam lijekova. Nerijetko se događa da se novi simptom bolesti kod osoba koje uzimaju više lijekova ne prepoznaje kao nuspojava pa se nepotrebno liječi novim lijekom. Zbog toga je preporuka da se prije nove terapije ipak dobro ispita djelovanje lijekova koji se već koriste - kaže prof. dr. Francetić.
Pretjerivanja
Nedvojbeno je da nam novi, učinkovitiji lijekovi pomažu da živimo dulje i kvalitetnije, ali očito ne treba pretjerivati. Mnogo je učinkovitije preispitati svoj način života i prilagoditi ga godinama i mogućnostima, a tek ako ni to nije dovoljno, valja posegnuti za lijekom. Osim toga, tvrde stručnjaci, ne treba i najmanji simptom rješavati 'kemijom', možda će biti dovoljno dulje šetati ili skinuti koji kilogram, odnosno jesti više voća i povrća. Istina, lakše je uzeti tabletu, ali nije uvijek i najpametnije kad se radi o zdravlju.
Vaše mišljenje nam je važno!
Kakava su vaša iskustva? Koliko lijekova dnevno vi pijete? Jeste li imali neugodnih iskustava s nuspojavama? Pišite nam, vaše iskustvo moglo bi nekome pomoći.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....