Roditelji koji odgajaju izrazito uspješnu djecu imaju ove tri zajedničke stvari - jeste li i vi među njima?

Razumljivo je da svaki roditelj želi odgojiti uspješno dijete i pri tome se ponekad doista nebuloznim čine neki od mnogih savjeta koji će roditelji, htjeli, ne htjeli, zasigurno dobiti. No mnogi će roditelji reći da postoje neke zajedničke karakteristike oko kojih će se velika većina složiti da ima smisla učiti našu djecu. Pa kako ispadnu, ispadnu. Važno je da izrastu u samopouzdane i zadovoljne ljude, zar ne?

Uče djecu empatiji

Kao jednu od osobina koja najviše odvaja uspješnu djecu od ostalih je ta što su ih njihovi roditelji redovito poticali na razvijanje empatije, navodi školska psihologinja Michele Borba, koja rado dijeli svoje stručne savjete roditeljima, a i sama ima troje djece i podosta iskustva u odgoju. Tri su različite vrste empatije: afektivna, kada dijelimo tuđe osjećaje i osjećamo njihove emocije; bihevioralna, kada nas briga okuplja da djelujemo sa suosjećanjem; i kognitivna empatija, kada razumijemo tuđe misli ili ‘zakoračimo u njihove cipele‘.

Postoji nekoliko načina kako možete razvijati empatiju:

• Pomozite djetetu da izgradi emocionalni vokabular imenovanjem emocija u stvarnom vremenu, primjerice: "sretan si" ili "čini se da ti smeta".
• Pitajte svoje dijete o njegovim emocijama. To im može pomoći da prepoznaju kako se osjećaju i izraze se bez srama. Pitajte: "Kako si se osjećao/la zbog toga?" ili "Činiš se uplašen/a. Jesam li u pravu?"
• Podijelite vlastite emocije kako bi se vaše dijete osjećalo sigurno dijeleći svoje.
• Zamolite svoju djecu da primijete osjećaje ljudi oko sebe. Ako ste u parku, pokažite na osobu i pitajte: "Što misliš kako se ta osoba osjeća?"

SHUTTERSTOCK

- Sport, videoigre, slaganje kocaka, glazba, promatranje ptica - svako dijete imalo je strast za nečim izvan učionice i roditelji koji nikada nisu odvratili svoju djecu od hobija, jer su znali da ih to drži mentalno aktivnima, odgojili su uspješniju djecu. Čak i ako im to nije hobi, pokazivanje interesa za ono što vaše dijete svakodnevno radi ili vidi može imati monumentalan utjecaj na njegov razvoj. Pomaže u izgradnji kognitivnih vještina, poput čitanja i pamćenja, te nekognitivnih vještina, poput otpornosti i borbenosti - kažu Margot Maschol Bisnow, koja je za potrebe knjige „Odgoj poduzetnika: kako pomoći svojoj djeci da ostvare svoj san” intervjuirala sedamdeset roditelja uspješne djece, kako bi otkrila da li postoje neke uobičajene roditeljske prakse, i Dana Suskind, profesorica kirurgije i pedijatrije na Medicinskom centru Sveučilišta u Chicagu. Suskind predlaže takozvanu 3T strategiju:

* Uključite se

Svjesno se potrudite primijetiti na što se vaše dijete usredotočuje, zatim im postavite pitanje koje ih potiče da razgovaraju o tome.

* Razgovarajte više

Razgovarajte s djecom o tome što im je zadivljujuće.

- Što više riječi koristite, to dijete gradi više moždanih veza i povećava vokabular - kaže Suskind.

* Dvosmjerno komunicirajte

Provjerite sudjelujete li oboje u razgovoru jednako. Postavljajte pitanja koja potiču vaše dijete da opiše svijet oko sebe ili kako se osjeća.

Njeguju optimizam

- Da biste odgojili otpornu, društveno inteligentnu djecu, morate ih naučiti da gledaju na stvari pozitivnije, što može biti izazovno jer se djeca obično zadržavaju na negativnim iskustvima ili emocijama. Dok suosjećate s djetetovom nevoljom, preusmjeravanje njihove pažnje na njihove najnovije trijumfe i užitke omogućuje im da uvide i počnu cijeniti veću i pozitivniju sliku - kaže psihologinja Roni Cohen-Sandler, koja se specijalizirala za odnose majke i kćeri i napisala knjigu o tome („Sve osim mog telefona, mama: Podizanje emocionalno otpornih kćeri u digitalnom dobu”)

- Optimistična djeca vide izazove i zapreke kao privremene i sposobne za prevladavanje, tako da je vjerojatnije da će uspjeti - napisala je i psihologinja Michele Borba za CNBC Make It.

Savjetovala je i da roditelji budu pažljiviji prema vlastitom ponašanju.

- Opisujete li situacije na negativan ili pozitivan način? Bi li vaši prijatelji rekli da na događaje gledate kao da je čaša napola puna ili je čaša napola prazna? Ako vidite da se naginjete na polupraznu stranu, sjetite se da promjena počinje gledanjem u ogledalo - savjetuje psihologinja.