Malo tko se neće složiti s činjenicom kako na kvalitetu našeg zdravlja izravno utječe ono što unosimo u organizam. Ipak, budući da se mnogi nama nevidljivi procesi događaju unutar tijela, možda i nećemo odmah primijetiti dobrobiti svih naših napora ili pak suprotno tome, negativne posljedice lošeg odabira stila života, ali jedno je neizbježno; one će se dogoditi. Bolje je odabrala 31-godišnja Dina Đerek. Ova savjetnica za prirodnu prehranu i edukatorica za prirodno zdravlje iz Splita svojim objavama na Instagram profilu oduševljava mnoge. Štoviše, priča nam Dina, način života koji je odabrala, rituali su u kojima doista uživa, a koje je počela postepeno primjenjivati još od tinejdžerske dobi.
Prehranu smatramo izuzetno važnim djelom cjelokupnog zdravlja, međutim, često ovaj pojam ostane prikriven pod nedorečenim nazivom ‘zdrava prehrana‘. Što za vas predstavlja ovaj pojam?
Za mene, zdrava prehrana nije samo unos hranjivih tvari, već način života koji odražava našu povezanost s prirodom i vlastitim tijelom. Kada govorim o zdravoj prehrani, mislim na cjelovitu biljnu prehranu s naglaskom na pretežito sirovu/živu hranu. To je hrana koja je što bliža svom izvornom obliku, esencijalna hrana koju možemo naći u prirodi i pojesti bez kompliciranih procesa obrade.
Prirodna, cjelovita biljna prehrana omogućuje nam da osluškujemo svoje tijelo i prepoznamo njegove potrebe. Vjerujem da je ključ zdravlja u jednostavnosti, u esencijalnoj hrani koja nas hrani iznutra i izvana. Ova prehrana obuhvaća neprerađene namirnice koje su bogate nutrijentima i pomažu održavanju ravnoteže i vitalnosti na svim razinama. Tako, prirodna prehrana postaje ključni alat za optimalno funkcioniranje našeg tijela, pomažući nam da iskoristimo njegov puni potencijal, što je uostalom i znanstveno dokazano kroz brojne studije. Samo neke među njima je i ova objavljenu u časopisu Journal of the American Heart Association. Ljudi na biljnoj prehrani imaju niže razine LDL kolesterola, niži krvni tlak i smanjen rizik od ateroskleroze. Dr. Dean Ornish je u svojim istraživanjima pokazao da cjelovita biljna prehrana ne samo da može spriječiti, već i preokrenuti srčane bolesti. Osim toga, ovakav oblik biljne prehrane bogate antioksidansima, vlaknima te fitonutrijentima smanjuje oksidativni stres i upalne procese, čime se smanjuje rizik od razvoja karcinoma, posebno raka debelog crijeva, dojke i prostate, što je pokazalo i jedno od najvećih epidemioloških istraživanja ‘The China Study‘. Provođenje ove prehrane ima i protuupalne učinke, povoljno djeluje na razine šećera u krvi te inzulinsku osjetljivost, ali i na crijevnu mikrobiotu. Također, podržava tjelesne funkcije omogućujući tijelu da se uskladi s prirodnim ritmovima i procesima.
Zašto i kad ste se odlučili na promjene u prehrani i jeste li od početka bili na cjelovitoj, biljnoj i sirovoj prehrani?
Promjenu prehrane započela sam još u srednjoj školi, točnije kada sam imala 16 godina. U tom periodu života našla sam se u izazovnoj situaciji, gdje sam nakupila višak kilograma. Osjetila sam potrebu da nešto promijenim, pa sam krenula istraživati i primjenjivati ispravnu kombinacije hrane. No, dogodilo se nešto fenomenalno, ono što često nazivam "domino efektom", fenomen kojem svakodnevno svjedočim u radu s ljudima, a značilo bi da je prva velika promjena samo pokretač ostalih, još boljih promjena.
Kroz taj proces, vrlo brzo sam prešla na vegetarijansku prehranu, a potom i na vegansku. S vremenom, moja prehrana se evoluirala, te sam počela postepeno sve više uvoditi sirove namirnice, sve dok moja prehrana nije postala pretežito sirova. Kroz nekoliko godina došla sam do onoga što danas živim i kako se hranim.
Kako izgleda vaš tipičan dan (doručak, ručak, večera), imate li iste menije ili pak prakticirate raznolikost?
S obzirom na to da prakticiram povremeni post, moj prvi obrok je tek oko 12. Prvo što unesem u svoj organizam je hladno prešani sok ili voće koje sadrži visoki udio vode poput lubenice, dinje, naranče, mandarine, ananasa... Nakon toga jedem obilje voća kroz cijeli dan, sve do negdje 18 sati kada obično imam kompleksniji obrok. Ljeto i zima se malo razlikuju jer ljeti najčešće jedem uglavnom potpuno sirovo i za večeru, bilo u povrtnom izdanju ili voćnom, no zimi uglavnom postoji i kuhani dio. Večera je uvijek sirovo povrće, kao velika salata, plus kuhani dio obroka koji je najčešće nekakva pseudo žitarica ili mahunarka. Prakticiram raznolikost i nastojim jesti uvijek različite stvari, no u principu su to uvijek jednostavne sezonske namirnice koje se mogu nabaviti bilo gdje. Moji obroci su također jako jednostavni, nema tu nikakvih posebnih kompliciranja. Našem tijelu najviše odgovara jednostavnost i ja zaista uživam u tome.
Koje ste promjene na sebi primijetili?
S obzirom na to da sam oduvijek bila dobrog zdravlja i bez nekih zdravstvenih izazova, ne mogu reći da svjedočim radikalnim transformacijama. Međutim, definitivno sam svjedočila gubitku kilograma na početku i postizanju svoje idealne težine. Dobila sam obilje energije, a moj biološki sat se izregulirao tako da se prirodno budim rano, osjećam se odmorno i bistrog uma. Općenito se poboljšala moja aktivnost i performans na treninzima. Moja koža i lice dobili su novi sjaj i ljepotu; to je jedna od prvih stvari koja se primijeti kada se prilagodi prirodnoj prehrani. Također, došlo je do eliminacije PMS simptoma i poboljšanja menstrualnog ciklusa, koji nikada nije bio problematičan, ali je sada na razini gdje mi menstruacija ne predstavlja nikakvo opterećenje.
Ono najbitnije što mi je prirodna prehrana donijela je duboka povezanost s vlastitim tijelom, što smatram najvažnijim alatom za zdravlje. Znati prepoznati potrebe vlastitog tijela, razumjeti njegove procese, prepoznati simptome i što nam oni komuniciraju te na kraju znati što mu pružiti u različitim momentima i fazama, neprocjenjivo je.
Vodite Instagram profil koji vrvi šarenim namirnicama i svakodnevno privlači sve više i više zainteresiranih. Zbog čega se ljudi najviše javljaju?
Nažalost, ljudi mi se najčešće javljaju kada su iscrpili druge mogućnosti u rješavanju svojih zdravstvenih izazova. Najčešće dođu kod mene onda kada su probali gotovo sve i zadnje što im je ostalo kao pokušaj je redefinicija prehrambenih navika. Iako je divno vidjeti koliko prehrana može pomoći, voljela bih da se više ljudi odlučuje za ovakav način života kao životni stil koji je prevencija, bez da ih na to prisili neka posebna zdravstvena poteškoća. Nažalost, za većinu, glavni motiv za prelazak na prirodnu prehranu još uvijek je vezan uz zdravstvene probleme. Među najčešćim izazovima koje su moji klijenti uspješno riješili su stanja poput policističnih jajnika, endometrioze, anemije, amenoreje, alergija, astme, gastritisa, IBS-a, kroničnog umora, kroničnih migrena, akni, dermatitisa i drugih kožnih problema. Također, uspješno su prebrodili hemoroide, konstipaciju, hormonalne disbalanse, Hashimotov tireoiditis, artritis, te PMS, bolne menstruacije i artritis. Ovi izazovi su oni koji se često ponavalju i koji su u ogromnom porastu.
Danas se kao i prema ostalim aspektima života, jednako odnosimo i prema hrani, užurbano. Koliko je ovaj stav prema vama zdrav i što bi hrana doista trebala predstavljati?
Prehrana, za mene, nikada ne bi trebala biti nešto što obavljamo usput, kroz žurbu, bez pažnje i prisutnosti. Obrok bi uvijek trebao biti ritual, a ne rutina koja je obavlja najčešće kroz more distrakcija bez da smo se i osvrnuli na ono što unosimo u svoje tijelo i kako se osjećamo nakon.
Dva izazova koja često primjećujem su brzina i emocionalno hranjenje. Prehrana bi trebala biti svjestan izbor - način da tijelu pružimo ono što mu zaista treba, pravu energiju i nutrijente, a ne samo brzo rješenje za emocije. Prehrana bi nas trebala podržavati na staničnoj razini, omogućiti regeneraciju, balans i vitalnost.
Prirodna prehrana je esencija takvog pristupa; ona donosi cjelovite namirnice koje nisu prošle industrijsku obradu i koje zadržavaju snagu prirode u sebi. Kada biramo svježe voće, povrće, sjemenke i orašaste plodove, pružamo tijelu ono najbolje, podržavamo ga na staničnoj razini i dajemo mu uvjete za regeneraciju. Svaki obrok, pripremljen s pažnjom i svjesnošću, postaje prilika za obnovu, vraćanje vitalnosti i balansa u tijelo.
Za one koji žele uvoditi promjene, što biste savjetovali kao početne korake?
Prvo uvijek savjetujem uvođenje više žive hrane - sirovog voća i povrća, te uvođenje voća kao jedinog oblika hrane do 12 sati. Uvijek kažem kada bih morala odabrati samo jedan savjet za prehranu to bi bio upravo ovaj - jedite voće do 12 u obilju. Voće u ovom periodu pospješuje ciklus eliminacije koji je najvažniji ciklus našeg tijela. O njemu nam ovisi pola zdravlja. Ova praksa vrlo brzo dovodi ogromne promjene koje budu poziv na sljedeće promjene.
Drugi najvažniji savjet za one se žele približiti ovakvom načinu prehrane je tranzicijski period kod redefiniranja prehrambenih navika. Dakle nikakve radikalne promjene, nego uvođenje promjena korak po korak. Smatram da mi sami ne moramo eliminirati ništa. Tijelo samo s prvom promjenom, ako ga osluškujemo, nas dovodi do spontane eliminacije svega onoga sto nam ne služi. Tranzicijski period nam daje mogućnost da osluškujemo naše tijelo i da ga naučimo prepoznavati ono sto nam signalizira kroz postepene promjene.
Što kad se usred dana između obroka pojavi glad, s čim je možemo ublažiti?
Ovisno o prethodnom obroku, nakon što je probavljen, voće je uvijek idealan izbor. Druga opcija mogu biti orašasti plodovi s datuljama, koji se mogu pripremiti kao energetske kuglice ili kao datulje punjene bademovim maslacem, što je zdrav snack kada poželimo nešto slatko, a zasitno. Dehidrirano voće također je dobar izbor. Ako više volimo nešto slano, odlična opcija je svježe narezano povrće, poput mrkve, krastavaca ili paprika, u kombinaciji s tahini umakom ili umakom od indijskih oraščića.
Imate li neki trik za one koji nisu ljubitelji povrća, a žele uvesti promjene, kako ukomponirati ovo vrijedno bogatstvo u prehranu?
Često oni koji tvrde da ne vole povrće zapravo još nisu otkrili pravi način kako ga pripremiti i to obično znači da nisu pronašli odgovarajući dressing. Bilo da je riječ o kuhanom povrću ili svježoj salati, dobar umak može napraviti čuda i učiniti povrće privlačnim čak i najvećim skepticima.
Za one koji imaju veći otpor prema povrću, rješenje može biti hladno prešani sokovi i smoothieji. Kada se povrće, osobito zeleno lisnato, kombinira s voćem, okus se često uravnoteži, a povrće postaje gotovo neprimjetno, osim po boji. Hladno prešani sokovi su fantastičan način da se unesu svi mikronutrijenti iz povrća bez previše razmišljanja ili napora.
Smoothieji su još jedan idealan način da se ‘zakamuflira‘ povrće - jednostavno ubacite listove špinata, kelja ili blitve, dodajte bananu, jagode ili mango, i povrće više neće biti prepreka. Na ovaj način možemo unijeti sve blagodati povrća, a okus ostaje sladak i lagan za konzumaciju.
I sami ste majka, smatrate li važnim da i kroz obrazac prehrane budemo primjer svojoj djeci?
Smatram da je primjer najbitniji i najmoćniji alat u roditeljstvu, ne samo u prehrani, ali pogotovo u prehrani. Djeca nas vide, upijaju i oponašaju apsolutno sve što radimo. Ako želimo da se naša djeca hrane zdravo onda u našim domovima ne bi trebala postojati ‘hrana‘ koja ne doprinosi našem zdravlju. Ako mi ne kupujemo, ne konzumiramo i ne posjedujemo kod kuće ono sto ne želimo da naša djeca jedu onda neće ni oni. Naravno da postoje nekakvi vanjski utjecaji i situacije od kojih se ne možemo u potpunosti zaštiti, niti smatram da trebamo, ali ako kod kuće uspostavimo temelj zdravih navika, tada smo već dobili najvažniju bitku. Na kraju, mi oblikujemo njihov svijet, a djeca će prirodno slijediti naš primjer.
Smatrate li važnim prakticiranje rituala kroz dnevni raspored i koji su vaši?
Smatram ih izuzetno važnima. Iskreno, rituali su mi jedan od najvećih prioriteta, kao i njihovo održavanje, pogotovo otkad sam postala majka. Za mene su rituali oblik posebne njege i ljubavi prema sebi. To su trenuci kada smo istinski posvećeni onome što nam je važno i što nas ispunjava na neki način.
Najvažniji rituali za mene su jutarnji. Budim se jako rano kako bih imala dovoljno vremena za svoje rituale, koji su mi potrebni da bih bila bolja verzija sebe kroz dan. U tim jutarnjim trenucima mira i tišine posvećujem se meditaciji ili čitanju. Nakon toga slijede suho četkanje tijela i trening. Bez ovih rituala ne započinjem svoj dan.:)
Tijekom dana se trudim da svakom obroku pristupam kao ritualu u kojem sam maksimalno prisutna i posvećena, bez ikakvih distrakcija. Mogla bih reći da generalno nisam ljubitelj izraza rutina i da iako nije uvijek izvedivo, trudim se da sve ono u čemu uživam bude više ritual nego rutina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....