Ljudska ponašanja i procesi su kompleksni i čini se da su neki obrasci osmišljeni baš kako bi nam otežali život. Tu se ne radi o vanjskim silama ili nekontroliranim okolnostima - umjesto toga, to su suptilni i često neprepoznati načini na koje ljudi sabotiraju sami sebe. Psihologija koja stoji iza lošijeg života često proizlazi iz dva ključna ponašanja - ignoriranja vlastitih slabosti i neuspjeha u njegovanju vlastitih snaga.
Skrivene opasnosti samozavaravanja
Odugovlačenje, ljubomora, niskog samopoštovanj rijetko kad vode do nečeg dobrog. Kada se ta ponašanja zanemare, otkriva se dublji problem - nespremnost da se suočimo s vlastitim slabostima. Mnogi ljudi, zapravo, spadaju u jednu od dvije kategorije kada je u pitanju samousavršavanje.
S jedne strane su oni koji odbijaju priznati bilo kakve mane u vezi sebe.Vjeruju da nemaju nikakvih slabosti te se upuštaju u opasan oblik samozavaravanja. Poričući svoje nesavršenosti, oni uništavaju svoje prilike za rast i istovremeno ignoriraju svoje probleme dok nisu izravno ometajući. Ipak, problemi ostavljeni bez nadzora često se vraćaju i progone ih kad se najmanje očekuje.
Drugu skupinu čine oni koji prepoznaju svoje slabe točke, ali odugovlače s njihovim rješavanjem. "Da, znam da trebam poraditi na ovome", ali odgađaju poduzimanje akcije na neodređeno vrijeme. Mnogi izražavaju namjeru da "jednog dana" potraže stručnu pomoć, ali to oklijevanje često se pretvara u doživotno kašnjenje. U međuvremenu, njihovi problemi tiho traju, smanjujući njihovu kvalitetu života.
Ovaj obrazac izbjegavanja nije jedinstven ni za jednu osobu. To je uobičajeno među mnogima koji, unatoč tome što znaju gdje se trebaju poboljšati, lakše skreću pogled. Suočavanje sa slabostima je teško i često ga izbjegavamo, bilo iz straha, poricanja ili čistog odugovlačenja, a dugoročno se pretvara u psihološku zamku koja vodi u lošiji život.
Moć snage
Ljudi jako često idu kroz život bez da ikada u potpunosti iskoriste svoj potencijal. Možda imaju nagovještaj svojih talenata, ali ne uspijevaju uložiti vrijeme i energiju da ih usavrše. Umjesto da svoju snagu iskoriste za nešto smisleno, izbjegavaju prilike, vjerujući da još nisu "dovoljno dobri" da naprave novi korak.
To dovodi do osjećaja nezadovoljstva i besmislenosti. Mnogi koji žive neispunjenim životom to ne čine zato što im nedostaje sposobnosti, već zato što nikada nisu prigrlili ili razvili svoje snage. Ova ograničavajuća uvjerenja postaju samonametnute prepreke uspjehu, produbljujući njihov osjećaj neuspjeha.
Neostvareni potencijal jedan je od najvećih izvora osobnog nezadovoljstva. Pojedinac koji neprestano oklijeva, odbijajući iskoristiti svoj puni potencijal, u biti sabotira vlastitu šansu za ispunjenje ostavljajući se u pitanjima zašto nisu postigli sreću ili uspjeh koji su zamislili za sebe.
Kamo vode ove navike?
Oba ponašanja - ignoriranje slabosti i zanemarivanje snaga - stvaraju psihološki ciklus koji sprječava ljude da poboljšaju svoje živote. Ako se netko nađe zaglavljen u ovom obrascu, vjerojatno je da njegov život nije tako dobar kao što bi mogao biti.
Kako bi prekinuli ovaj ciklus, pojedinci moraju dobro proučiti vlastito ponašanje. Imaju li neriješene probleme koje izbjegavaju? Možda je to loša navika, ovisnost ili nedostatak povjerenja u društveno okruženje. Ili je možda dublje, poput depresivnih tendencija ili straha od osude. To su područja na koja treba obratiti pažnju, ali često ostaju zanemarena iz navike ili straha.
S druge strane, zanemarujete li svoje snage? Možda ste propustili profesionalne prilike ili ste možda odustali od hobija koji vas je ispunjavao. U svakom slučaju, neuspjeh u razvoju nečijih talenata jednako je štetan kao i odbijanje suočavanja sa slabostima.
Nezadovoljstvo koje mnogi ljudi osjećaju svojim životom nije uvijek rezultat okolnosti, već vlastitog nedjelovanja. Ne rješavajući slabosti i mane i zanemarujući snage i vrline, ljudi stvaraju prepreke vlastitom uspjehu i sreći. Oni koji žele poboljšati svoj život trebaju se usredotočiti na ta dva kritična područja - tek tada će pronaći put do ispunjenijeg i smislenijeg života.