Nije grijeh, ponekad djeci dozvolite da preskoče juhu

"Ne mogu više", znala bih odlučno reći, čvrsto rukom prekrivajući usta.

"Moraš pojest samo još 2 žlice!", na to bi mi majka.

"Domaća!", ponosna na svoj uradak dodala bi baka.

"Nema ti se maknuti od stola dok sve ne pojedeš!", beskompromisno bi otac.

Drž', nedaj, ali pomaka nema.

"Treba je istuć.", jednoglasno bi zaključila suparnička ekipa.
Svaki dan isti prizor. I iznova ista priča. Borilište: stol. Suprostavljene strane uvijek u istom sastavu. S jedne strane ja, a s druge majka, otac, baka, djed i ujak. Sportska disciplina: juha. Vrijeme trajanja: regularni dio s nekoliko produžetaka. Rezultat: neriješeno. Utakmica se nastavlja sutra.
I gdje sam se baš ja morala namjeriti na štovatelje tradicije i neprikosnovene juhe?

Juha kao predjelo

Krenimo od početka. Tradicionalno se u Hrvatskoj kao predjelo za ručak pripremaju juhe. Većinom bistre. U kontinentalnom dijelu mesne, a u primorskom riblje. Dodaju im se noklice, tjestenina, riža, komadići povrća, mesa ili ribe. Kako gdje i kako kada. No, zadnjih se desetljeća, ponajprije zahvaljujući internetu, sve više otkrivaju guste juhe. Koristi se različito povrće, vrhnje, meso i riba, pa čak i voće sa začinima u kombinacijama do nedavno nezamislivima ljubiteljima tradicije.
Bistre mesne ili riblje juhe pripremaju se kuhanjem ovih namirnica. Obično uz dodatak korjenastog povrća, te začina. Domaćice znaju da se dobra domaća juha dobije stavljanjem mesa ili ribe u hladnu vodu s povrćem koje se potom zajedno polagano kuha. Ovako pripremljena juha sadrži ekstrahirane vitamine, mineralne tvari i manje ili više masti; što ovisi o vrsti mesa odnosno ribe. A što je pjena koja se stvara kuhanjem? Većinom je domaćice uklanjaju. Sadrži bjelančevine koje se poslije u tanjuru vide kao tanke smeđe nakupine.

Lešo meso

Nasuprot ovome, dobro lešo kuhano meso dobije se ukoliko se meso stavi kuhati u prethodno zakipjelu vodu s povrćem. Slikovito rečeno, u doticaju s vrelom vodom, površina se mesa šokira. Stvori se zaštitni sloj koji sprječava veći gubitak vrijednih sastojaka iz mesa, pa je takvo kuhano meso u konačnici sočnije, no juha sadrži manje vitamina i mineralnih tvari. Bez obzira, stavimo li meso kuhati u hladnu ili kipuću vodu, bistra mesna ili riblja juha nažalost u konačnici sadrži malu količinu vitamina i mineralnih tvari.

Bakini savjeti

• U juhu se stavlja korjenasto povrće; mrkva, koraba, korijen peršina, te listovi i korijen celera. Prije služenja kuhano se povrće propasira ili izreže na kockice.
• Posebnu aromu bistroj juhi daje isjeckani peršinov list koji se pospe po juhi prije služenja.
• Kada se želi dobiti nemasna goveđa juha, skuhanu juhu valja ohladiti i ostaviti u hladnjaku preko noći. Sljedeći dan se sa površine ukloni izdvojena mast.
• Veća količina mesne juhe može se skuhati odjednom za više dana. Kada je juha kuhana iz nje se izvadi povrće, ohladi se i ulije u prikladne plasične posude s poklopcem. Zamrzne se i iskoristi tijekom mjesec dana. Izdvojeno povrće se izreže na kockice ili propasira i vrati u prethodno odvojenu količinu juhe. Juha se pospe usitnjenim peršinom i servira isti dan.
• Kako bi se izbjegla monotonost, poželjno je izmjenjivati dodatke juhi. Standardna tjestenina može se zamijeniti noklicama od brašna ili griza. Juhi se može dodati usitnjeno meso, povrće, umućeno jaje i dr. Riblja i juha od rajčica ljube rižu. Zanimljiva je ideja sa prepečenim kockicama kruha kada se kruh star 2-3 dana nareže na kockice i ispeče kao dvopek.

Bistra vs. gusta juha

Bistra nemasna mesna ili riblja juha sa ili bez povrća niske je energetske vrijednosti. S obzirom da se jede kao predjelo, stvara osjećaj sitosti pa se idealno uklapa u dijete za mršavljenje. Dodatkom komadića mesa ili ribe, ove juhe postaju osnovica laganog ručka.
S druge strane guste juhe mogu sadržavati vrhnje, a time i veću količinu zasićenih masti. Neke sadrže uprženo brašno.
Ljudima koji se hrane u restoranu, a imaju određenih zdravstvenih tegoba, svakako se savjetuje pitati koje sastojke sadrži i kako se priprema juha koju žele naručiti.

Foto: iStock

Ako vaše dijete ima loš apetit, servirajte mu samo glavno jelo jer iz bistre nemasne juhe ionako neće dobiti puno hranjivih sastojaka. Također, u jelovnik češće uključite variva.

Djeca i juha

Nerijetko roditelji muku muče s malom djecom za ručkom. Uzroci mogu biti razni, no jedan je sugurno i zasitan učinak juhe. Djeca imaju mali želudac, pa su sita nakon što pojedu juhu, i nevoljko jedu glavno jelo koje slijedi. Radi li se o djetetu koje ima loš apetit, a k tome je i boležljivo, problem nije zanemariv. Glavninu hranjivih tvari za ručak dijete dobije preko glavnog jela, pa ne treba smatrati problemom, preskakanje juhe. Ako se inzistira na jelima koje se jedu žlicom, češće se mogu u jelovnik uključiti različita variva s povrćem i mesom.

S druge strane, djeca predškolske i školske dobi često za ručak, kako bi utažila žeđ, umjesto vode, piju gotove sokove, često puta gazirane. Sadrže značajnu količinu šećera, a s obzirom da ih se nerijetko popije poprilično puno, brzo zasite. I opet djeca ne pojedu kvalitetan ručak. U tom slučaju djeci se može ponuditi bistra juha u zdjelici koju će oni jesti (bolje reći piti) usporedo s glavnim jelom. Ovako konzumirana juha utažiti će žeđ, pomoći probavu hrane i svakako je bolji izbor od gaziranih napitaka. Možda se pitate Kakva li je ovo moda? Isprobana! Ja tako jedem juhu. :)