Mnogima ovo blagdansko vrijeme predstavlja sve samo ne opuštajući period pa u potrazi za smirenjem nerijetko se poseže za ljekovitim biljem, za čajevima, kupkama, kapima... pripremljenima od biljaka koje se već stoljećima upotrebljavaju u tradicionalnom liječenju diljem svijeta, a dio njihovih korisnih svojstava je i znanstveno potvrđen. Različite biljke u našem tijelu različito djeluju, a među onima o čijim se umirujućim djelovanjima najviše govori sigurno su dobro nam poznate kamilica, valerijana i lavanda, ali i ashwagandha iz ajurvedske medicine.
Nježna i jaka kamilica
Vjerojatno svi pamtimo kako smo u djetinjstvu, kad bismo "pokvarili" probavu, pili čaj od kamilice, no ova nježna biljka, osim kod probavnih tegoba, može pomoći kod cijelog niza zdravstvenih stanja - kod upale sinusa i bronha, kod uganuća i oteklina, gihta i reumatskih bolova, za njegu kože itd., ali i za umirenje i bolji san. U medicinske svrhe koriste se dva tipa kamilice: njemačka ili prava kamilica i rimska kamilica.
Manja klinička studija Sveučilišta Pennsylvania ispitivala je učinkovitost njemačke kamilice u liječenju generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP). Tijekom 12 tjedana 93 sudionika uzimalo je po 1,5 gram kamilice dnevno. Nakon toga dio je nastavio uzimati kamilicu još pola godine, dok su ostali prešli na placebo. Pokazalo se da su simptomi GAP-a bili blaži kod onih koji su nastavili uzimati kamilicu.
Kamilica se upotrebljava kao čaj, u kupkama i oblozima, čest je sastojak krema za kožu. Čaj je sigurno najčešći oblik primjene: jednu do dvije žličice sušenog cvijeta kamilice treba preliti s 2,5 dl kipuće vode, pričekati minutu i procijediti. Pije se topao.
Valerijana za bolji san
Korijen valerijane ili odoljena od davnina se koristi za tretiranje poremećaja spavanja, za ublažavanje anksioznosti i depresije, a pozitivne učinke na spavanje priznaje i službena medicina. Općenito se smatra sigurnim za uzimanje te su kapsule, kapi, ekstrakt i drugi pripravci s valerijanom dostupni u ljekarnama. Ipak, malo se studija dosad bavilo njenim učinkom na anksiozna i depresivna stanja. Za umirenje prije spavanja i lakše uspavljivanje namijenjen je čaj prema tradicionalnom receptu: 2 čajne žličice narezanog korijena valerijane treba preliti s 2,5 dl hladne vode te ostaviti deset do dvanaest sati i povremeno promiješati.
Adaptogena ashwagandha
Nije iz našeg podneblja, no upotreba adaptogene biljke ashwagandhe proširila se iz ajurvedske medicine po cijelom svijetu. Za to su zaslužna njezina djelovanja na ljudsko zdravlje, među njima i utjecaj na sustave i hormone koji reguliraju odgovor osobe na stres. Primjerice, manja studija iz 2019. istraživala je učinkovitost ashwagandhe u borbi protiv stresa i tjeskobe. Osmotjedno istraživanje uključilo je 58 sudionika koji su kod sebe percipirali stres. Svatko od njih nasumično je primio jedan od tri tretmana: ekstrakt ashwagandhe u dozi od 250 miligrama dnevno, od 600 miligrama dnevno ili placebo. Svi sudionici koji su uzimali ashwagandhu imali su na kraju manju razinu kortizola, tzv. hormona stresa, od onih u placebo skupini. Također im se poboljšala kvaliteta spavanja. Sudionici koji su uzimali po 600 mg ashwagandhe prijavili su značajno smanjenje razine stresa, no oni koji su uzimali manju dozu nisu prijavili takvo poboljšanje. Ashwagandha se koristi kao tinktura ili u obliku tableta.
Pokrenite se
Nemojte se oslanjati samo na pomoć biljaka, oslonite se i na svoje tijelo. Nastojte ne zanemarivati tjelesnu aktivnost ni u danima s najvećom gužvom, jer redovna tjelovježba, pokazuju istraživanja, može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja. Šestotjedna njemačka studija provedena na 185 studenata pokazala je da je prakticiranje aerobike samo dva dana u tjednu značajno smanjilo ukupni percipirani stres, kao i percipirani stres zbog neizvjesnosti. Osim toga, kod studenata koji su je prijavili i depresija je bila značajno ublažena. Ako do sada niste vježbali, počnite s laganim aktivnostima poput hodanja ili vožnje biciklom. Odaberite aktivnost koja vam je zabavna, tako ćete se vjerojatnije pridržavati vježbanja.
Jednostavna vježba disanja
Različite vježbe disanja mogu pomoći u smirivanju, jer način na koji dišemo može snažno utjecati na to kako se osjećamo. Disanjem možemo aktivirati i parasimpatički živčani sustav i time izazvati umirujući odgovor u tijelu.
Evo i jedne od jednostavnih vježbi disanja za smirenje. Udišite na nos dok ne nabrojite do četiri, kratko zadržite dah, pa izdišite na usta dok ne nabrojite do osam. Dok dišete, nježno stegnite grlo (zvučat ćete slično šumu mora). Zahvaljujući tome i dugim izdisajima aktivirat ćete parasimpatički živčani sustav te će se smanjiti broj otkucaja srca i sniziti krvni tlak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....