Umirujući učinak korijena valerijane ili odoljena (Valeriana officinalis) odavno je poznat ljudima, pa ga za postizanje mira i lakše usnivanje još od antičkih vremena piju kao čaj, samostalno ili kao dio biljnih mješavina.
Glavno djelovanje valerijane je pomoć kod poremećaja spavanja, osobito nesanice, kod nervoze i uznemirenosti. Omogućuje čvrst i kvalitetan san, a pritom ne izaziva navikavanje. Korisna djelovanja valerijane prihvaća i službena medicina. Europska agencija za lijekove (EMA) priznaje zdravstvene tvrdnje da se valerijana može koristiti kao tradicionalni biljni lijek za opuštanje blaže živčane napetosti i kao pomoć za spavanje; premda su dokazi kliničkih studija još nedovoljni, učinak ekstrakta sušenog korijena prihvaća se kao vjerodostojan. Na tržištu su dostupne kapsule i tablete s valerijanom, u narodnoj medicini pije se kao čaj i tinktura, od nje se rade kupke i oblozi.
Bolji san
Procjenjuje se da je u razvijenim zemljama oko 30 posto odraslih osoba iskusilo nesanicu, odnosno probleme s usnivanjem, s preranim buđenjem te nedovoljno kvalitetan i nedovoljno obnavljajući san. Valerijanin korijen mogao bi, sugeriraju istraživanja, utjecati na skraćivanje vremena potrebnog za usnivanje te na podizanje kvalitete i trajanja spavanja. U kontroliranoj studiji na 27 mlađih osoba s teškoćama spavanja, nakon što su uzeli 400 mg valerijane, njih 24 reklo je da im se spavanje poboljšalo, a 12 među njima izjavilo je da su spavali “savršeno”. Dubok san važan je za obnavljanje tijela i punjenje baterija kako bismo se ujutro budili odmorni i puni energije. Ako su te faze sna poremećene, nećemo se uspjeti odmoriti. Već jedna doza valerijane, pokazalo je istraživanje, omogućila je osobama s nesanicom da utonu u duboki san 36 posto brže nego inače. Zanimljivo je da im je vrijeme provedeno u dubokom snu ostalo produljeno 14 dana nakon uzimanja valerijane. Odoljen može pomoći i osobama koji pate od nesanice nakon što su prestale uzimati benzodiazepine, lijekove za smirenje kojimogu izazvati ovisnost.
Studija na ljudima koji su imali apstinencijske krize nakon što su odbacili ove lijekove, pokazala je značajno poboljšanje kvalitete sna nakon dva tjedna uzimanja valerijane.
Najbolji rezultati
Valerijana se pokazala vrlo sigurnom za većinu ljudi. Studije su otkrile da ne uzrokuje nepovoljne promjene u DNK te da se ne sudara s terapijama protiv raka, a koliko je poznato, ne utječe na mentalne i fizičke sposobnosti kad se uzima prema uputama. Pored toga, normalna upotreba na izaziva ovisnost. Nuspojave su rijetke, no zabilježeno je da može uzrokovati glavobolju, vrtoglavicu i bolove u trbuhu. Ironično, prijavljen je i poneki slučaj nesanice. Pacijenti s bolestima jetre i svim ozbiljnim medicinskim stanjima trebaju se konzultirati s liječnikom žele li uzimati valerijanu. Trudnice i djeca mlađa od tri godine ne bi je trebale uzimati. U većini studija na ljudima s teškoćama spavanja korištene su doze od 400 do 900 mg ekstrakta korijena valerijane, koje su se pokazale kao sigurne i učinkovite. Najbolji rezultati postizani su kad bi se doza uzela pola sata do dva sata prije odlaska u krevet. Najveće doze nisu uvijek i najbolje – u studiji koja je u obzir uzimala doze od 450 mg i 900 mg, velika doza bila je povezana s pospanošću idućeg jutra. Alternativa kapsulama je čaj: 2 do 3 grama sušenog korijena valerijane stavite u vruću vodu deset do 15 minuta. Istraživanja pokazuju da je odoljen najučinkovitiji kad se uzima redovito najmanje dva tjedna i potom još dva do četiri tjedna. Budući da može izazvati pospanost, važno je ne uzimati valerijanu planirate li voziti, upravljati strojevima ili obavljati bilo koju aktivnost koja zahtijeva budnost i preciznost. Protiv anksioznosti uzimaju se manje doze, od 120 do 200 mg, tri puta na dan uz obroke, odnosno zadnja se doza uzima neposredno prije odlaska u postelju. Veće doze tijekom dana mogle bi uzrokovati pospanost. Važno je s valerijanom ne uzimati alkohol, sedative i anksiolitike, biljne i druge preparate za smirenje, jer bi mogla pojačati njihove sedativne učinke.