ŽELI PODRŠKU

Zelenski stigao u SAD s ‘planom za pobjedu‘: Ima četiri ključne točke i popis meta...

"Plan pobjede je most koji će Putina natjerati da sjedne za pregovarački stol"

Volodimir Zelenski stigao je u SAD

 Handout/Afp

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u SAD s "planom za pobjedu", koji namjerava predstaviti ključnim američkim "čimbenicima" - predsjedniku Joeu Bidenu, demokratskoj kandidatkinji za predsjednicu Kamali Harris te vjerojatno i republikanskom pretendentu na Bijelu kuću Donaldu Trumpu, s kojim će se također susresti.

Zelenski time zapadnim saveznicima, u prvom redu SAD-u, želi potvrditi da Ukrajina "stoji dobro", da se "zapadna pomoć" isplati, te da je Kijev uz to na pragu pobjede u ratu, kao i da sada treba razmišljati što dalje, odnosno na koji način pozicionirati Ukrajinu na geopolitičkoj sceni te koja je "nedvosmislena pozicija Ukrajine u svjetskoj sigurnosnoj arhitekturi".

Taj "plan pobjede", prema onome što je Zelenski prije puta kazao u razgovorima za CNN i The New Yorker, a i prema informacijama koje iz svojih izvora donosi londonski The Times, sadrži četiri ključne točke koje bi trebale dovesti do "konačne pobjede".

Radi se, prvo, o sigurnosnim jamstvima Zapada za Ukrajinu - o bržem približavanju NATO-u i, kako je Zelenski rekao, nekoj analognoj verziji "uzajamne pomoći" (očito i prije samog članstva), zatim o "raspravi o geopolitičkoj poziciji Ukrajine".

Zatim je to nastavak adekvatne vojne pomoći (i odobrenje za uporabu zapadnih dalekometnih projektila za gađanje ciljeva duboko u ruski teritorij) te nastavak pomoći ukrajinskoj vojsci u regiji Kursk, onda zahtjev za "specifičnim" modernim oružjem te daljnjom ekonomskom, humanitarnom i financijskom pomoći Ukrajini.

To je za Zelenskog ključno, da se rat ne samo privede kraju nego da se ostvari pobjeda. Zapad bi trebao nastaviti s izdašnom vojnom pomoći, ali i početi razmišljati o geostrateškim potezima koji bi ojačali poziciju Ukrajine i još je više približili euroatlantskim integracijama, kao važan preduvjet za pobjedonosno okončanje ruske agresije.

U videoporuci koju je Zelenski poslao pred odlazak u SAD rekao je da će ova jesen biti "odlučujuća za daljnji tijek rata". Osim toga, za Zelenskog je "plan pobjede most koji će Putina natjerati da sjedne za pregovarački stol".

Podsjetimo da je Putin nedavno navodno dao rok da se rat mora okončati do 2026. godine. Zelenski je rekao da "zajedno s našim partnerima možemo ojačati naše pozicije" jer je to, po njemu, potrebno za zajedničku pobjedu.

U intervjuu za američki časopis The New Yorker Zelenski je istaknuo da će, ako predsjednik Biden ne podrži "plan pobjede", oduljiti rat u kojem će biti velik broj žrtava. - To bi značilo da Biden ne želi okončati rat na način koji bi Rusiju lišio pobjede - rekao je Zelenski naglasivši da će u slučaju odbijanja Ukrajina nastaviti "živjeti prema planu B".

Naime, kako navode The Times i Bloomberg, ovaj plan Zelenskog očito je izazvan dvjema "dilemama" na Zapadu. Prva je u vezi s odobrenjima da se dalekometnim projektilima gađaju ciljevi duboko u ruskom teritoriju.

Naime, iako se očekivalo da će SAD i Velika Britanija odobriti Ukrajini uporabu svojih dalekometnih projektila ATACMS i Storm Shadow za gađanje ruskih vojnih ciljeva na ruskim teritorijima, stvar se oko toga zakomplicirala i usporila (prema jednima, odobrenje će stići krajem rujna, ali neki nagađaju da će se s tim čekati do kraja američkih predsjedničkih izbora).

Doduše, The Times piše da će Washington i London odobriti "neizravnu", odnosno "tajnu" uporabu, koja se neće javno obznaniti do "prvog ispaljivana", da bi se iskoristio "moment iznenađenja". Mada, tim projektilima Ukrajinci već gađaju Krim i druga područja Ukrajine koja je Rusija anektirala.

Pred zasjedanje Generalne skupštine UN-a ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je rekao da se "tim dalekometnim raketama već gađaju ciljevi duboko u ruskom teritoriju". Moskovski list RBK tako navodi da je tijekom napada na područje Kurska ukrajinska vojska koristila britanske tenkove Challenger 2, a Belgorod je gađan raketnim sustavom češke proizvodnje RM-70 Vampire.

Druga stavka koja je izazvala ovakav plan Zelenskog, navodi The Times, ta je da među saveznicama u NATO-u postoji neslaganje oko "ubrzanog prijama Ukrajine u NATO", odnosno "nivoa suradnje". Bloomberg pak navodi da se zapadni saveznici ne mogu uskladiti oko toga treba li Kijev potaknuti na mirovne pregovore s Rusijom.

Neki to podržavaju, strahujući od eskalacije i prijetnji iz Moskve u vezi s uporabom projektila dugog dometa, dok drugi podupiru povećanje vojne pomoći Kijevu i "udare u dubinu ruskog teritorija", govoreći da je još rano govoriti o pregovorima koji bi donijeli pravedan i zadovoljavajući mir. Vladimir Putin je rekao da bi odobrenje za gađanje ciljeva unutar ruskog teritorija "izmijenilo suštinu rata" te da bi to značilo izravno uplitanje NATO-a u napad na Rusiju.

Osim toga, iz Moskve su opet zaprijetili nuklearnim oružjem, pa su, kažu zapadni analitičari, neki na Zapadu oprezni jer ne znaju "dokle seže Putinova crvena linija".

Podsjetimo da je Bijela kuća navodno već donijela odluku o "odobrenju" za gađanje ciljeva duboko u ruskom teritoriju, ali s određenim "korekcijama", poput onih da se ne smiju gađati Moskva ili vojni ciljevi koji nisu izravno povezani s ratom u Ukrajini.

Bloomberg pak navodi da su američki državni tajnik Antony Blinken i britanski ministar vanjskih poslova David Lammy zatražili od Ukrajine da dostavi plan, odnosno precizira mete koje bi gađala raketama dugog dometa.

Prema televizijskoj postaji ABC, u Kijevu su napravili takav popis mogućih meta, koji uključuje zapovjedna mjesta, skladišta goriva i oružja te "kontingente" oružja i vojske koji se upućuju u Ukrajinu.

Uskoro bi se trebao održati i drugi "summit mira", poput proljetošnjeg u Švicarskoj. Tada nije bilo Rusije, koja je poručivala da je bez njenog sudjelovanja takav summit "račun bez krčmara", a sada je, kada se govori da će Moskva biti pozvana na sljedeći summit, ona to unaprijed odbila.

Naime, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova kaže da neće na njemu sudjelovati, a razlog je upravo "plan pobjede" Zelenskog, koji je ona ocijenila (iako se ne znaju svi detalji) kao "ultimativni plan za kapitulaciju Rusije", na što Moskva, kaže, nikada neće pristati.

Njemački je Bild, doduše, donio informaciju da bi Kijev bio spreman na "lokalna primirja" na nekim dijelovima bojišnice te na "privremeno zamrzavanje" na nekim dijelovima fronta, ali je savjetnik Zelenskog Dmitro Litvin to nazvao "fake newsom".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 23:46