ISTRAŽIVANJA

Zašto sve više Amerikanaca traži da im na čelu države bude ‘jaki vođa‘?

Pojava Trumpa pokazala je da ni SAD nije imun na tip političara kojeg smo povezivali s Kinom, Rusijom, Turskom ili Balkanom
)
 Mandel Ngan/AFP

Prema nekim istraživanjima prije, kako kažu, povijesnih američkih izbora, čak 32 posto Amerikanaca reklo je kako im je najvažnija karakteristika predsjednika da bude "jaki vođa" (strong leader). Nakon epohalnih promjena (pad komunizma, kraj hladnog rata, rušenje bipolarnih političkih odnosa) koje su zahvatile svijet i današnju civilizaciju krajem 20. i početkom 21. stoljeća, osjeća se bojazan za egzistenciju i budućnost pa se želi skloniti pod skute jakih političkih lidera koji će riješiti sve probleme.

- Ako pogledamo današnju situaciju, možemo govoriti o globalnoj krizi liderstva jer na svjetskoj pozornici imamo sve lošije i nekvalitetnije lidere kojima je autoritarni način vladanja jedina "kvaliteta" - kaže nam povjesničar Tvrtko Jakovina. On smatra da je to dokaz krize identiteta demokratskog sustava koji očito mnogi ljudi ne shvaćaju, a i boje ga se i u SAD-u kao vodećoj zemlji "slobodnog svijeta".

- Naravno da po definiciji svaki predsjednik SAD-a, zbog njezine uloge vodeće velesile, "mora" biti jak i velik vođa jer je takva i zemlja na čijem je čelu - ističe sociolog i bivši hrvatski diplomat Ivica Maštruko.

Civilizacija u dvojbi

Pojava Donalda Trumpa pokazala je da ni SAD nije imun na tip političara kojeg smo povezivali s Kinom, Rusijom, Turskom ili Balkanom, ističe Jakovina, pa je i ta Amerika koja propagira osobnost, individualizam i što raniju samostalnost došla u krizu zazivajući jakog lidera, iako su njezine vrijednosti upravo te da se čovjek sam izbori da bude, kako bismo rekli, vlastiti lider. Paradoksalno je što kultura koja se diči svojom demokracijom, individualizmom i "američkim snom", koja se stvorila na ideji "ja sam jak kao pojedinac", odjednom teži za jakim vođom.

To pokazuje, smatra Jakovina, da je ne samo SAD, nego i današnja civilizacija u dvojbi. Maštruko, pak, kaže kako želje za jakim vođom jačaju u društvima koja su jako podijeljena jer to rađa strah od onoga drugog kojeg smatraš prijetnjom, što jača sve ostale strahove, od socijalnih do osobnih, pa se traži zaštita u onome što se smatra "jakim vođom". Maštruko navodi kako je tendencija za "jakim liderima" posljednjih desetljeća prisutna svugdje, pa i u Europi, upravo zbog turbulentnih promjena koje su je zahvatile.

Naime, prema njegovu je mišljenju evidentno da jačaju socijalna i društvena nesigurnost i strah za egzistenciju, i vlastitu i svog potomstva, pa ljudi pribjegavaju očajničkoj potrazi za "ocem" koji će im dati nadu i riješiti te probleme. Maštruko napominje kako je vidljiv "starorimski obrazac": želja za jakom vođom, ali i alatima kojima se on, ako pretjera, može ukloniti, po onoj - kip ostaje isti, samo se mijenja glava. Kako ističe Jakovina, današnji svijet je došao u situaciju da je teško planirati budućnost, a raskoli u mnogim državama su takvi da promjena vlasti donosi i drastične promjene u društvenim i političkim odnosima.

Bogat i uspješan

U SAD-u, kaže pak Maštruko, jaki se vođa podrazumijeva i po tome što nitko nije bio predsjednik ako nije bio bogat i uspješan, već time se potvrđivalo da ima kvalitete za vođu, ali kada vidimo Trumpa koji se nesistemski ponaša, onda to izaziva veću ili manju nelagodu kod ljudi. Jakovina napominje kako se dosad uvijek moglo predvidjeti što nosi svaki od predsjednika, neki kontinuitet politike, bez obzira na to je li vlast preuzimao demokrat ili republikanac.

- Sada se na tom valu nesigurnosti i nedostatka jakih ne toliko vođa, koliko umješnih i sposobnih političara javljaju tendencije o kojima govorimo - zaključuje Jakovina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2024 23:12