Iz saudijskog se grada Džedaha, nakon nekoliko sati "konklavnih" pregovora američko-ukrajinske delegacije, ovoga se utorka ipak pustio "bijeli dim". Kijev je pristao na obustavu vatre u trajanju od 30 dana, temeljem čega je Washington promptno obećao otvoriti pipu vojne i humanitarne pomoći Ukrajini, kao i pristup obavještajnim podacima SAD-a.
Američko izaslanstvo predvodio je državni tajnik Marco Rubio, uz podršku savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Waltza, dok je "ukrajinske boje" branio šef kabineta predsjednika Andrij Jermak te ministri Andrij Sibiha (vanjski poslovi) te Rustem Umerov (obrana).
Natrag za stol
Podsjetimo, nakon diplomatskog debakla u Ovalnom uredu do kojeg je došlo 28. veljače, Washington je odlučio blokirati svu pomoć Kijevu u pokušaju da na "režim Volodimira Zelenskog" izvrše pritisak da se vrati za pregovarački stol te pristane na sporazum prema kojem je primoran prepustiti korištenje ukrajinskih rijetkih minerala i ruda, bez eksplicitnih sigurnosnih garancija SAD-a.
Trumpovi suradnici, naime, tvrde da je ekonomski interes SAD-a sam po sebi dovoljna sigurnosna garancija. Ukrajinci, pak, na mlaka obećanja takve vrste gledaju s velikom dozom skepse, jer su se do sada opekli ne samo na sigurnosnim jamstvima koja im je dao sam Vladimir Putin pri posljednjem potpisivanju primirja, onom u Parizu, već i na "časnu riječ" koju su dobili od "braće Rusa" kada su im predavali nuklearno oružje nakon raspada Sovjetskog Saveza. Baš zato, Ukrajinci ovoga puta žele nedvosmislene, jasne i glasne garancije. No, Trump ih ne želi dati.
PROČITAJTE VIŠE Ukrajinci pristali na američki prijedlog primirja
"Lopta je sada u krilu Rusa. S ovim prijedlogom idemo njima i nadamo se da će pristati na mir" poručio je šef američke diplomacije Marco Rubio, potvrdivši da će s friško dogovorenim uvjetima mira promptno odletjeti u Moskvu kako bi, u što je moguće kraćem roku, primorao Kremlj da pristane na obustavu vatre.
Oduševljenje je bilo evidentno i u Bijeloj kući, zbog čega je Donald Trump svom ukrajinskom kolegi uputio još jednu pozivnicu u Ovalni ured. Delegacije su u Saudijskoj Arabiji dogovorile i humanitarnu pomoć koja će Ukrajini biti pružena čim primirje stupi na snagu, kao i razmjenu ratnih zatvorenika na kojoj će SAD inzistirati.
Moskva ima prednost
Priopćenje se osvrnulo i na "hrabrost Ukrajinaca koji su pune tri godine uspješno odolijevali neprijatelju", što znači da su se vratili u diplomatske gabarite ispraznih, ali predvidljivih, a time i utješnih, fraza.
Pitanje svih pitanja jest sljedeće - hoće li Moskva pristati na primirje? Kremlju je, naime, jako odgovarao dosadašnji razvoj situacije. Ukrajinski predsjednik bio je ponižen pred očima cijelog svijeta, nakon čega mu je glavni strateški partner naglo zatvorio pipu svake pomoći, pa čak i one obavještajne. Drugim riječima, Moskvi je na pladnju bilo servirana prilika da napade ubace u višu brzinu (što je, na kraju krajeva, i sam predsjednik Trump ocijenio kao "racionalni potez u datim okolnostima") kako bi na predstojećim mirovnim pregovorima imali "bolje karte" u rukama.
Odgovarala im je i kriva taktička procjena Kijeva, da bespilotnim letjelicama napadne Moskvu i šire moskovsko područje, ubivši pritom najmanje troje ljudi, za koju su se odlučili na Dan D za Ukrajinu - pregovore sa SAD-om u Saudijskoj Arabiji.
Kopno, more, zrak
"Ovo je dodatni signal Putinu da bi i on trebao biti zainteresiran za prekid vatre u zraku", poručuje Andrij Kovalenko, dužnosnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na sastanku su pregovarači Kijeva trebali predstaviti prekid vatre u zraku i na moru iako se Ukrajina ranije protivila prekidu vatre tvrdeći da je potreban trajni mir. Moskva je, naime, prošli tjedan rekla da bi bila sklona raspravljati o primirju, ali uz uvjete među kojima je utvrđivanje sastava trupa koje bi čuvale mir: bez europskih, barem u ovoj fazi pregovora.
PROČITA JTE VIŠE Trump se s Putinom želi dogovoriti oko Europe
Nakon sastanka u Ovalnom uredu u kojem je izbila svađa između američkog potpredsjednika JD Vancea i Zelenskog pa se uključio i predsjednik, Trump je rekao da želi "primirje odmah" - zato je Moskva najavila da je tomu sklona, ali uz svoje uvjete. Neovisno o svim ukrajinskim ustupcima, a na stolu je opet i pristanak potpisivanja sporazuma o rijetkim metalima iako je Rubio rekao da se u Džedi o tome neće raspravljati, Trump će odluke gotovo sigurno prilagođavati Putinovim stavovima.
Bloomberg prenosi izjave nekoliko zapadnih sigurnosnih dužnosnika prema kojima ruski predsjednik ne kani napraviti ikakav ustupak, nego će ostati pri maksimalističkim zahtjevima koji će biti neprihvatljivi Ukrajini i EU radi izazivanja raskola u NATO-u.
Nužni koraci
Ozračje u Bijeloj kući pregnantno je u The Wall Street Journalu opisao Walter Russell Mead: "Trump vjeruje da je poboljšanje odnosa s Rusijom neophodno za američki preporod koji se nada provesti i spreman je platiti visoku, čak i zapanjujuću cijenu u moralnom autoritetu, savezničkim odnosima i ukrajinskom teritoriju kako bi ostvario taj posao. Vladimir Putin to razumije i u skladu s tim će se ponašati."
Ponašat će se kako su se ruski i sovjetski lideri ponašali. "Uzevši u obzir povijest [odnosa SAD-a i Rusije], Kremlj će sve sporazume s Trumpom smatrati privremenim primirjem, a ne trajnim mirom. To ograničava vrijednost posla. Moskva neće prihvatiti trajna ograničenja svog ponašanja u zamjenu za privremena obećanja Washingtona", zaključuje Russell Mead.
Poljska, predsjedateljica EU, ne popušta. Ministar financija Andrzej Domański traži jačanje pritiska na Rusiju prije sastanka Vijeća ministara. "Raspravljat ćemo također o sankcijama. Vidimo da su uspješne. Ruska ekonomija stalno slabi", dodao je. Još jedna potvrda razlika u pogledu na rusku prijetnju između Washingtona i većine europskih članica NATO-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....