U Srbiji u nedjelju referendum o promjenama Ustava s ciljem jačanja pravosuđa

Srbijanski građani izlaze u nedjelju na referendum o promjeni Ustava čiji je cilj ojačati nezavisnost i učinkovitost sudske vlasti, što je preduvjet reformi u eurointegracijskom procesu, no ozračje uoči glasanja puno je kontroverzija, nejasnoća i podjela unutar političke i stručne javnosti.

Venecijanska komisija pozdravila je u studenome novi prijedlog Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi i priopćila da "u potpunosti ili djelomice slijedi većinu ključnih preporuka" Komisije, uz žaljenje što je izmjena Zakona počela tek kada je referendum o Ustavu "postao neizbježan". Taj je zakon važan dio pripremnih zakonskih akata o kojima će se odlučivati na referendumu.

Referendum o ustavnim promjenama zemlje Kvinte i EU vide kao "ključni korak u jačanju nezavisnosti pravosuđa". „Francuska, Njemačka, Italija, Velika Britanija, SAD i EU pozdravljaju nacionalni referendum o ustavnim promjenama u Srbiji 16. siječnja kao ključni korak u jačanju nezavisnosti pravosuđa i unaprjeđenju transparentnosti i učinkovitosti institucija vladavine prava u zemlji", ističe se u današnjem zajedničkom priopćenju u kojem se izražava uvjerenost da će reforme biti "korak naprijed k usklađivanju Srbije sa standardima EU koji će podržati proces pristupanja Srbije" Uniji.

Bruxelles je u više izvješća dosad ukazivao da su vladavina prava i pravosuđe jedna od najslabijih točaka srbijanske vlasti, a u praksi brojni primjeri pokazuju da su suci i tužitelji pod pritiskom ili utjecajem politike.

Suočena s neophodnim reformama pravosuđa, vlada je predložila izmjenu načina izbora sudaca i tužitelja, što prethodno podrazumijeva promjenu Ustava, ali je referendumsko pitanje postavljeno prilično široko i višeznačno.

Građani 16. siječnja s "da" ili "ne" trebaju odgovoriti na pitanje: „Da li ste za potvrđivanje Akta o promjeni Ustava Republike Srbije“. Pripremnim zakonskim aktima ukinut je, međutim, izlazni prag od 50 posto + 1, što u biti znači da čak i iznimno mali broj izašlih na glasanje može odlučiti u ime većine od polovice građana.

Izmjene Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi bile su jedan od zahtjeva masovnih prosvjeda koncem prošle godine, no taj propis je pretrpio samo kozmetičke promjene vezano uz cijenu ovjere potpisa u peticijama tzv. narodne inicijative.

Upravo dvotrećinska većina koju ima vladajuća Srpska napredna stranka izvor je zabrinutosti predstavnika Komiteta pravnika za ljudska prava - Jukom (Yucom) i Centra za pravosudna istraživanja (Cepris). Oni strahuju da će ukidanje izlaznog praga pridonijeti daljem urušavanju demokracije u Srbiji, na što je ranije upozoravao i Freedom House, ukazujući na hibridnost režima u Srbiji.

Amandmani sadržani u Aktu o promjeni ustava, o kojem se građani izjašnjavaju na referendumu, predlažu rješenja koja bi trebala poboljšati nezavisnost i učinkovitost sudske vlasti, s obzirom da suce u prvi probni mandat od tri godine do sada bira Skupština Srbije, a sada bi tu nadležnost preuzelo Visoko sudsko vijeće (VSV). Svrha tog tijela bila bi da osigura nezavisnost i samostalnost sudaca i sudova.

Jedna od točaka prijepora jest da bi, uz šest sudaca i predsjednika Vrhovnog kasacijskog suda, najvišeg sudskog tijela u Srbiji, članovi VSV-a bili i "četvoro istaknutih pravnika-stručnjaka koji imaju više od deset godina iskustva u pravnim poslovima", koje će birati Narodna skupština.

Po rješenjima ustava iz 2006. ministar pravosuđa i predsjednik odbora za pravosuđe Narodne skupštine su članovi VSV.

Upravo novu kadrovsku proceduru mnogi pravnici vide kao novu "produljenu ruku" utjecaja politike u pravosuđu, jer njihov izbor ovisi o odluci parlamentarne većine, a ne dominatno struke, što bi sudsku vlast u zemlji trebalo učiniti neovisnom o političkoj premoći u parlamentu.

Prijepori oko svrhe i cilja referenduma

Sve se odvija uz brojne prijepore u kojima koplja lome političari i pravnici u pokušaju da javnosti pošalju jasnu oporuku o čemu se zapravo odlučuje.

Stranke na vlasti i najviši državni dužnosnici - od predsjednika i premijerke do ministara - pozivaju građane da potvrde Akt o ustavnim promjenama, inzistirajući da će se time nastaviti reforma pravosuđa, sukladna standardima EU, kao uvjet za daljnju reformu pravnog sustava i "bolje ocjene i napretka Srbije u procesu eurointegracija".

Međutim, različita viđenja u pogledu svrhe i cilja referenduma ima stručna i politička javnost.

Izvanparlamentarna oporba nema usuglašene poglede i u konačnici ili bojkotira referendum ili sugerira i poziva građane da odbiju prijedlog koji bi, po njihovoj ocjeni, pojačao utjecaj politike na pravosuđe.

Pravnici, pak, ukazuju da je problem dijelom i u "političkom procesu koji vodi promjeni Ustava", te da je "pokušaj da se parlament udalji od izbora sudaca i tužitelja neuspješan pokušaj“.

„Vlast to radi zato što tu promjenu smatraju popuno nebitnom za obnašanje njihove vlasti, a sudstvo od toga neće postati treća grana vlasti", uvjerena je umirovljena profesorica prava dr Vesna Rakić Vodinelić.

Na referendumu se, po važećem Ustavu, izjašnjavaju i građani Kosova, ali vlasti u Prištini ne žele osigurati uvjete za glasanje. Iz međunarodne zajednice upućen je poziv da se Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) omogući "prikupljanje glasačkih listića glasača koji žive na Kosovu na predstojećem referendumu".

"Pozivamo vladu Kosova da dozvoli Srbima na Kosovu da ostvare pravo glasanja na izborima i izbornim procesima u skladu s ustaljenom praksom“, poručile su danas u priopćenju zemlje Kvinte i EU.