Tko i zašto mlati Beograđane? Je li nasilje na ulicama bilo planirano i organizirano?

Nakon posla, kasno navečer u utorak 7. srpnja, Petar Petrović (pravo ime poznato redakciji portala Deutsche Welle) otišao je kući gdje je pratio obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o pogoršanoj epidemiološkoj situaciji u zemlji. Predsjednik je toga dana najavio ponovno uvođenje policijskog sata u Beogradu tijekom vikenda. Ta vijest bila je okidač, objašnjava Petar u razgovoru za DW:

"Otišao sam na demonstracije kako bih bio samo još jedan više među drugima, bez ikakvog motiva izazvati kaos, već pokazati da sam tu. Bilo bi poštenije da su rekli kako nisu u stanju izaći na kraj s bilo čim, onda bi narod možda razumio i ostao kod kuće".

Kad je stigao na prosvjed, policija je već krenula razbiti demonstracije. Bježeći od suzavca, Petra i druge prosvjednike su kod fontane na Trgu Nikole Pašića najprije napali ljudi u civilu koji su odbili pokazati osobne iskaznice.

- Jedan od mladića ih je pitao tko su i zahtijevao da se predstave i pokažu legitimacije. Postali su još agresivniji i počeli su ga tući - svjedoči za DW.

U općem metežu koji je nastao, Petar je vidio da prema njemu trči skupina policajaca. Krenuo je u bijeg, spotakao se i pao. Policija ga je, dok je ležao na zemlji, tukla pendrecima i šutirala.

Ovaj prosvjed je bio nešto drugo

Iako je u Beogradu proteklih godina bilo brojnih masovnih prosvjeda, do ovih aktualnih policija je reagirala donekle razmjerno prijetnji. Ali kod ovih posljednjih djelatnik Beogradskog centra za sigurnosnu politiku Saša Đorđević misli kako je loša procjena rizika za sigurnost dovela do neprofesionalnog postupanja pojedinih policajaca prema demonstrantima:

- I u prošlosti su se dešavali incidenti, ali ovaj protest drugačiji je iz najmanje tri razloga. Najprije, najnasilniji je u posljednjih deset godina i više. Odavno nije zabilježeno ovoliko policijske brutalnosti prema demonstrantima i napada na policijske službenike. Zatim, prosvjed se organizira usred epidemije. Na kraju, protest nije bio homogen u smislu sudjelovanja samo jedne grupe nezadovoljnih ljudi, već više njih zbog čega je priprema policije trebala biti ozbiljnija - misli Đorđević.

Žrtva nasilja, Petar Petrović, svjedoči i kako su ga nakon batina osobe u civilu odvele do Skupštine: "Dvojica su me uhvatila ispod pazuha, treći za vrat i svakim korakom dobivao sam po tri udarca. Tko je kako stigao udariti me, udarao me rukama i nogama. U Skupštini su privedene tukli ljudi u civilu. Osobe u uniformi sam vidio tek kad su me prebacili u policijsku stanicu u Zemunu".

Kako se saznalo, pored brojnih policajaca u civilu, na ulicama Beograda bile su mobilizirane i posebne jedinice policije zadužene za javni red i mir te sprečavanje nasilja na sportskim priredbama - Žandarmerija i Policijska brigada za Grad Beograd.

Antiteroristički specijalci na ulicama

Međutim, Saša Đorđević kaže da je zanimljivo prisustvo Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ): "U zakonskom smislu postoji mogućnost da SAJ obavlja i druge poslove ako neke jedinice ne mogu samostalno obaviti zadatak. Zanimljivo, jer ne mogu se sjetiti da je SAJ ikad pomogao Žandarmeriji kod protesta i sličnih situacija visokog rizika. Što je sad bilo drugačije pa je SAJ izašao na ulice? Inače, SAJ se angažira na prijedlog direktora policije i prethodnog odobrenja ministra unutrašnjih poslova za najsloženije zadaće visokog rizika, prije svega u antiterorizmu".

prosvjedi u Beogradu

Oliver BUNIC/AFP

Novinarka KRIK-a Vesna Radojević također smatra da prisustvo SAJ-a nije uobičajeno na demonstracijama i da ukazuje kako prvih dana protesta nije bilo potpune kontrole na ulicama. U prilog tome govori i prisustvo brojnih maskiranih ljudi u civilu oko zgrade Predsjedništva: "Mi ne znamo tko su ljudi koje smo snimili kao neslužbeno osiguranje Predsjedništva Srbije i koji se nisu željeli predstaviti, ali sigurno nisu došli protestirati. Na jednoj snimci vidi se kako neki od njih razgovaraju i s policijom koja je bila postavljena oko zgrade Predsjedništva".

Iako je teško reći jesu li ti ljudi možda tek pripadnici neke navijačke skupine, Vesna Radojević uvjerava kako u Srbiji nije neobično da država koristi huligane za svoje potrebe. Osobito ističe "Janjičare", navijače Partizana.

Eskalaciji sukoba na ulicama Beograda iz dana u dan doprinijele su razne organizirane skupine civila sklonih nasilju. Pored policijskih službenika, brutalno su napadnuti i brojni novinari. Saša Đorđević konstatira kako tu policija nije reagirala primjereno: "Stječe se dojam da je izazivanje nasilja bilo planirano i organizirano, jer su kamenje i baklje uvijek bili na pravom mjestu i u pravo vrijeme. Takve aktivnosti su trebali prepoznati i spriječiti policajci u civilu kako ne bi došlo do nasilja", piše Deutsche Welle.

Kaos kao državna politika

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, uz pomoć medija koje kontrolira država, za kaos na ulicama Beograda optužio je pro-ruske i antieuropske snage, protivnike cijepljenja, protivnike migranata i 5G tehnologija. On također tvrdi kako je cilj protesta miniranje tekućih pregovora o rješavanju statusa Kosova.

Suradnik londonskog instituta LSE Ideas Vuk Vuksanović i po tome smatra Vučića vrlo pragmatičnim političarem koji se prilagođava svakoj situaciji, ovisno o unutrašnjim i međunarodnim rizicima s kojima je suočen.

- Ovo je evidentan pokušaj iskoristiti Rusiju kao žrtvenog jarca za ove proteste. Isto tako je i pokušaj malo ublažiti proruske osjećaje u svom dijelu glasačkog tijela. To je receptura koja je veoma prepoznatljiva na Balkanu. Provokacija, a ponekad i preuveličavanje ruske prijetnje kako bi osigurao podršku Zapada. To je istovremeno i blagi indikator činjenice da rusko-srpsko partnerstvo nije ono što je nekad bilo, jer je Srbija sve više spremna Moskvu zamijeniti Pekingom u izboru partnera s istoka - kaže Vuksanović.

Tko će biti kriv?

Iako je teško otkriti tko je sve sudjelovao u nasilju na ulicama Beograda, koji su motivi, a tko nalogodavci, velik broj građana na ulice je izašao revoltiran državnim upravljanjem epidemijom i zbog sumnje u vjerodostojnost službenih podataka o broju zaraženih i preminulih od virusa korone.

A i sad se čini kako će građani biti krivi za sve nevolje, jer vlada će i to izražavanje nezadovoljstva na ulicama u sljedećim danima iskoristiti kako bi građane optužila kako su krivi za veći broj zaraženih i preminulih.