PORAZNI PODACI

Tablica koja otkriva koliko članice uvoze iz Rusije: ‘Hrvatska još kako-tako, ali njezin susjed...‘

Najviše su uvoz iz Rusije smanjile skandinavske zemlje, na prvom mjestu je Švedska, a nakon njih slijede zemlje Baltika

Vladimir Putin/Ilustracija

 Jeffrey Groeneweg/afp/profim/jeffrey Groeneweg/afp/profim/

Eurostat je objavio podatke koji gotovo pa bacaju izuzetno tamnu sliku na ponašanje zemalja članica EU kad je riječ o trgovinskim odnosima prema Rusiji. Unatoč devet paketa sankcija većina članica, njih 20, je u razdoblju od veljače do kolovoza prošle godine povećalo uvoz iz Rusije. Apsolutni je favorit Slovenija čiji je uvoz u tom razdoblju porastao 346% i dosegao, prema Eurostatu, 1,1 milijardu eura (slovenski izvori navode nešto nižu brojku, 977 milijuna; u 2021. godine je bio 352 milijuna).

Riječ je prije svega o uvozu sirovina, dakle energenata. U slovenskoj Gospodarskoj komori su ujesen prošle godine objasnili da je to posljedica rasta cijena energenata na svjetskom tržištu. Što potvrđuje Eurostat jer je nagli porast uvoza bio u ožujku, kad su cijene nafte dosegle prošlogodišnju najvišu cijenu, 130 dolara za barel nakon čega je uslijedio pad.

Kad je riječ o slovenskom izvozu u Rusiju nije bilo većih odstupanja: 2021. je bio 854 milijuna, prošle godine 805.

Hrvatska se smjestila u zlatnu sredinu uz porast uvoza za 68% (470 milijuna eura).

Iza Slovenije je Luksemburg s rastom od 262%, Grčka 142%, Austrija 139% i Mađarska 132%.

Najviše je uvoz smanjila Švedska, za 60%, a slijedi ju Danska s 44%. Kad dodamo Finsku gdje je pad 7% dobivamo regiju koja se najjače ekonomski udaljava od Rusije istodobno jačajući veze s NATO. Slijede ih baltičke zemlje, Estonija (-14%), Litva (-25%) i Latvija (-8%). Poljska i Njemačka gotovo da su se uskladile kad je riječ o relativnom iznosu, prva je povećala uvoz za 24%, a druga za 33%. U apsolutnom iznosu, Varšava je uvezla vrijednost od 10,4 milijarde eura, a Berlin 20,7 milijardi.

Politico prenosi i podatak Europske središnje banke da je europodručje (to je prije ulaska Hrvatske) smanjilo posjed ruske imovine za samo 10% od kraja četvrtog kvartala 2021. godine do kraja drugog kvartala 2022. godine. Pad udjela u ruskoj imovini nije bio toliko posljedica odlaska tvrtki iz zemlje, koliko "uglavnom zbog smanjenja vrijednosti udjela ruskih portfeljnih vrijednosnih papira u europodručju", objavila je ESB. Dodajući da su pozicije izravnih stranih ulaganja većinom ostale nepromijenjene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 07:32