U Bangladešu, državi u južnoj Aziji koja broji 170 milijuna stanovnika, već danima traju sukobi između građana i policije, a erupcija krvavog nasilja rezultirala je s više od 150 poginulih, piše BBC.
Premijerka Sheikh Hasina Wajed okrivila je svoje političke protivnike za krvoproliće u zemlji dodajući da je bila prisiljena uvesti policijski sat.
- Ukinut ćemo policijski sat u onom trenutku kada dođe do poboljšanja situacije", rekla je u ponedjeljak na sastanku s poslovnim čelnicima u glavnom gradu Dhaki.
Snage sigurnosti optužene su za uporabu prekomjerne sile protiv studentskih prosvjednika. Policija je tijekom nereda uhitila više od 1000 ljudi, uključujući nekoliko visokih oporbenih čelnika.
Vrhovni sud je dan prije izjave premijerke ukinuo većinu kvota za državna radna mjesta, što je bio ključni zahtjev prosvjednika.
Prosvjedi su se pretvorili u jednu od najkrvavijih epizoda u Bangladešu u novijoj povijesti, a bilo je i poziva Hasini da podnese ostavku.
Premijerka je okrivila glavnu oporbenu Bangladešku nacionalističku stranku i Jamaat-eIslami i njihova studentska krila za nasilje, rekavši da će njezina vlada raditi na ‘gušenju prosvjeda i stvaranju boljeg okruženja‘.
Politički analitičari ističu kako su nemiri test bez presedana za premijerku koju je Forbes prije šest godina svrstao među 10 najmoćnijih žena svijeta.
Sheikh Hasina (76) osigurala je u siječnju četvrti mandat na čelu vlade Bangladeša, na kontroverznim izborima koje su bojkotirale glavne oporbene stranke u zemlji.
- Uskraćivanje temeljnih prava građanima iz godine u godinu i diktatorska priroda njezina režima razbjesnili su veći dio društva, napominje Mubashar Hasan, znanstveni novak na Sveučilištu u Oslu koji proučava autoritarizam u Aziji.
- Nažalost, nikad nije postala premijerka za sve u državi. Umjesto toga, ostala je vođa samo jedne skupine društva, rekao je za BBC. Premijerka Hasina je kći osnivača modernog Bangladeša, koji je ubijen u atentatu 1975. godine. Smatraju je jednom od najmoćnijih žena Azije, zbog doprinosa ubrzanom ekonomskom razvoju zemlje koja je nekoć bila jedna od najsiromašnijih.
Što je toliko razljutilo studente? Prije sudske odluke u nedjelju, Bangladeš je uveo kvote od oko 30% dobro plaćenih državnih poslova za članove obitelji onih koji su se borili u ratu Bangladeša za neovisnost od Pakistana 1971. godine.
Sud je presudio u nedjelju da će ipak 93% radnih mjesta biti popunjeno prema zaslugama.
I prije spornog zakona, situacija u zemlji bila je nezavidna zbog visoke stope nezaposlenosti, raširene korupcije i lošeg životnog standarda.
Prije šest godina, sporni zakon je ukinut nakon sličnih prosvjeda, ali je u lipnju ove godine Vrhovni sud proglasio takvu odluku neustavnom.
Na ulice su prvi izašli studenti na sveučilišnom kampusu u Daki koji su se okupili na mirnom prosvjedu 1. srpnja, ali je situacija u proteklih tjedan dana eskalirala u krvave sukobe kakve Bangladeš ne pamti.
Studenti prozivaju vladu da nepravedno pogoduje djeci provladinih skupina. Hasina je isprva odbacila zabrinutost prosvjednika, a analitičari tvrde da je time pogoršala nemire. Dana 14. srpnja dodatno je raspirila gnjev prosvjednika.
- Zašto su (prosvjednici) toliko ogorčeni prema borcima za slobodu? Ako unuci boraca za slobodu ne dobiju beneficije, trebaju li unuci Razakarovih dobiti te povlastice?, rekla je na konferenciji za novinare.
Razakarovi je pogrdni izraz u Bangladešu koji se odnosi na paravojne snage sastavljene od građana Bangladeša koji su se borili na strani Pakistana tijekom rata 1971. godine.
Nakon izjave premijerke u samo nekoliko sati rapidno se povećao broj prosvjednika na ulicama. Idućih dana sve više ljudi se pridružilo prosvjedima. Prosvjednici su između ostalog zapalili nekoliko požara, među ostalim i na državnoj televiziji BTV.
Usluge mobilnog interneta i tekstualnih poruka u zemlji su blokirane u pokušaju gušenja prosvjeda.
Studentski vođe traže pravdu za ubijene prosvjednike. Također zahtijevaju ostavke ministara u vladi i ispriku premijerke.