Ruski namjesnik Krima: Oborili smo ukrajinsku raketu!; Britanci: Propao ruski energetski plan...

Ključni događaji:

- U Rusiji predložene strože kazne za veleizdaju i sabotažu

- Američko ministarstvo pravosuđa pokrenulo je istragu o mogućem objavljivanju dokumenata Pentagona

- Oboren ukrajinski projektil iznad Krima

Ukrajinski energetski sustav odolijeva ruskim napadima

Pokušaj Rusije da "ozbiljno degradira" ukrajinsku energetsku infrastrukturu "vrlo vjerojatno nije uspio", a energetska situacija u Ukrajini samo će se popravljati kako temperature budu rasle, objavilo je u subotu britansko ministarstvo obrane u svom redovitom izvješću o ratu.

Proteklih mjeseci ruski raketni napadi ciljali su energetsku infrastrukturu u Ukrajini. Stanovnici su često bili dulje vrijeme bez struje i grijanja na niskim temperaturama.

Britansko ministarstvo obrane objavilo je da se nastavljaju napadi manjih razmjera, ali da će "vrlo vjerojatno imati puno manji utjecaj" na ukrajinski energetski sustav.

Popravak infrastrukture veliki je logistički izazov za ukrajinska komunalna poduzeća, navodi se u izvješću. Primjerice, visokonaponski transformator teži najmanje 100 tona.

Dolaskom proljeća situacija će znatno olakšati, a Ukrajina je vjerojatno već počela pripreme za iduću zimu, navodi se u izvješću.

Britansko ministarstvo obrane objavljuje dnevna izvješća od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, na temelju informacija svojih obavještajnih službi. Moskva to smatra dezinformacijama.

Oboren ukrajinski projektil iznad Krima

Sergej Aksjonov, šef administracije Krima kojeg podržava Rusija, izjavio je da je projektil ispaljen iz Ukrajine oboren iznad crnomorskog grada Feodozije na Krimu koji je pod kontrolom Rusa.

Ruska državna novinska agencija Tass citirala je njegova savjetnika Olega Krjučkova, koji je rekao da su krhotine pale na grad, ali nema izvješća o šteti ili žrtvama, prenosi The Guardian.

Američki dužnosnici: Rusija vjerojatno odgovorna za curenje vojnih dokumenata SAD-a

Rusija ili proruski elementi vjerojatno su odgovorni za curenje povjerljivih američkih vojnih dokumenata objavljenih na društvenim mrežama, koji daju djelomični pregled rata u Ukrajini star mjesec dana, reklo je troje američkih dužnosnika u petak, dok ministarstvo pravosuđa istražuje slučaj.

Čini se da su dokumenti izmijenjeni kako bi se broj ruskih žrtava prikazao kao manji, rekli su američki dužnosnici, dodavši da su njihove procjene neslužbene i odvojene od istrage samog curenja podataka.

Dužnosnici su pristali razgovarati s Reutersom pod uvjetom da ostanu anonimni s obzirom na osjetljivost pitanja te su odbili raspravljati o pojedinostima vezanim uz dokumente.

Kremlj i rusko veleposlanstvo u Washingtonu nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentarom.

Prvi niz dokumenata označenih kao "povjerljivi" ili "strogo povjerljivi" proširio se na platformama poput Twittera i Telegrama, a datiraju iz 1. ožujka.

Druga serija dokumenata osvanula je kasnije u petak na društvenim mrežama, a čini se da otkriva povjerljive američke podatke o Ukrajini, Bliskom istoku i Kini, objavio je list New York Times. Reuters nije mogao potvrditi vjerodostojnost dokumenata.

Američko ministarstvo pravosuđa je kasno u petak reklo da komunicira s ministarstvom obrane i da je započelo istragu curenja podataka, no odbilo je dalje komentirati slučaj. Curenje toliko osjetljivih dokumenata je izuzetno neuobičajeno.

"Svjesni smo izvješća o objavama na društvenim mrežama i Ministarstvo (obrane) proučava materiju", rekla je glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh.

Glasnogovornik Središnje obavještajne agencije CIA-e je kazao da je agencija također svjesna objava na društvenim mrežama i da istražuje navode.

Prema jednom dokumentu objavljenom na društvenim mrežama, između 16.000 i 17.500 ruskih vojnika je ubijeno otkako je započela ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače 2022.

Sjedinjene Američke Države vjeruju da je stvarni iznos mnogo veći, odnosno da je otprilike 200.000 Rusa ubijeno ili ranjeno, rekli su dužnosnici.

Ukrajinske snage odbile su prvotni ruski napad na Kijev početkom 2022., a sukob, koji Moskva naziva "posebnom vojnom operacijom", pretvorio se u mukotrpno rovovsko ratovanje na istoku i na jugu zemlje.

Sve se češće nagađa o vrsti ofenziva koje bi Kijev i Moskva mogli pokušati u drugoj godini rata.

Čini se da procureni dokumenti ne pružaju nikakav uvid u vojne planove Kijeva.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak u petak je rekao da procureni dokumenti sadrže "veoma veliku količinu lažnih informacija" i da slučaj izgledao kao ruska operacija dezinformiranja čija je svrha izazvati sumnje o planiranoj ukrajinskoj protuofenzivi.

"To su samo standardni elementi operativnih igara ruskih obavještajnih službi. I ništa više", rekao je Podoljak u pismenom priopćenju.

U Rusiji predložene strože kazne za veleizdaju i sabotažu

Ruski zakonodavci u petak su predložili strože kazne osuđenima za terorizam, veleizdaju i sabotažu, a tamošnji dužnosnici navode da je taj potez potaknut ratom u Ukrajini, izvijestile su ruske novinske agencije.

Maksimalna kazna za "teroristički čin", definiran kao djelo koje je ugrozilo živote i bilo usmjereno na destabilizaciju Rusije, bila bi podignuta sa sadašnjih 15 na 20 godina.

Oni koji budu proglašeni krivima za sabotažu mogli bi otići u zatvor na 20 godina, u odnosu na sadašnjih 15, dok se za "međunarodni terorizam" predviđa doživotna kazna, u odnosu na aktualnih 12 godina.

Predložene izmjene opisao je Vasilij Piskarev, šef odbora za sigurnost i borbu protiv korupcije u donjem domu parlamenta, Državnoj dumi.

"Predlažemo uvođenje doživotne robije za veleizdaju", rekao je Piskarev, prenose agencije ne navodeži detalje. Trenutna najveća kazna za izdaju je 20 godina.

Prethodno ovoga tjedna novinska agencija Tass citirala je Piskareva koji je rekao da su strože mjere potrebne za zaštitu od, kako je rekao, prijetnji bez presedana s kojima se Rusija suočila od Ukrajine i njezinih zapadnih sponzora.

Predsjednik Vladimir Putin i drugi visoki dužnosnici redovito optužuju Ukrajinu i Zapad da žele potkopati i raskomadati Rusiju. Vlasti obuzdavaju drugačija mišljenja od početka rata u veljači 2022.

Prošloga je mjeseca bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko potpisao zakon koji dopušta smrtnu kaznu za veleizdaju.

Bjelorusija, susjed i bliski saveznik Rusije, jedina je zemlja u Europi koja još uvijek primjenjuje smrtnu kaznu.

Američko ministarstvo pravosuđa pokreće istragu o mogućem curenju povjerljivih vojnih dokumenata

Američko ministarstvo pravosuđa pokrenulo je istragu o mogućem objavljivanju dokumenata Pentagona koji su objavljeni na nekoliko društvenih medija, uključujući Twitter, i koji izgledaju kao detalji o pomoći SAD-a i NATO-a Ukrajini, ali su možda izmijenjeni ili korišteni kao dio kampanje dezinformiranja.

Associated Press je izvijestio da su dokumenti označeni kao tajni i nalikuju rutinskim ažuriranjima koja bi američka vojska svakodnevno izdavala.

Reuters je izvijestio da su tri neimenovana američka dužnosnika rekla da Rusija ili proruski elementi vjerojatno stoje iza curenja informacija te da dokumenti također uključuju snimku rata staru mjesec dana te se čini da su svi dokumenti lažirani kako bi se umanjili ruski gubici.

Ubijeno 10 civila, 17 ih je ranjeno

U posljednja 24 sata u ruskim raketnim i zračnim napadima na 114 naselja u devet regija ubijena su tri civila, a 17 ih je ranjeno, priopćilo je u petak ukrajinsko ministarstvo obrane.

Vlasti u područjima istočne Ukrajine pod ruskom kontrolom priopćile su da je sedam civila ubijeno u četvrtak tijekom dva ukrajinska napada. Obje strane negiraju ciljanje civila, prenosi The Guardian.

Rusija prosvjeduje zbog izjava kanadskog izaslanika o ubijenom blogeru

Moskva je u petak uputila prosvjednu notu Kanadi nakon što je kanadski izaslanik pri UN-u opisao ubijenog ruskog blogera kao "otrovnog propagandista" i širitelja mržnje, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Bob Rae, stalni predstavnik Kanade pri Ujedinjenim narodima, izjavio je to nakon što je poznati ruski vojni bloger Vladlen Tatarski poginuo prošle nedjelje u eksploziji bombe u Sankt Peterburgu.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova navodi u priopćenju da je snažno prosvjedovalo zbog Raeinih primjedbi, koje je opisuje kao "još jednu manifestaciju rusofobije koja se raspiruje u Kanadi".

Liberalna vlada premijera Justina Trudeaua jedna je od najglasnijih pristaša Ukrajine. Rae je komentirao ubijenog blogera nakon što se ruska misija pri UN-u požalila da zapadni mediji i međunarodne organizacije nisu reagirale na smrt Tatarskog, kojega je opisala kao novinara.

"On nije bio ‘novinar‘. Bio je oštri propagandist, širitelj mržnje i dezinformacija s kriminalnim dosjeom. Ruski novinari su ili u egzilu ili u zatvoru", tvitao je Rae.

Tatarski, pristaša ruske vojne kampanje u Ukrajini, pravog imena Maxim Fomin, ubijen je u eksploziji u kafiću u kojemu je trebao govoriti o iskustvima ratnog izvjestitelja s bojišta u istočnoj Ukrajini.

Ruski istražitelji optužili su Darju Trepovu, 26-godišnju stanovnicu Sankt Peterburga, za terorizam zbog ubojstva Tatarskog. Rusko ministarstvo zdravstva priopćilo je da su u eksploziji ozlijeđene još 42 osobe.